Kada je najviše vode i vlage trebao, u fazi metličanja, oplodnje i nalijevanja zrna, kukuruz nije imao, a rezerve od proljetne kiše iskoristio je poslije sjetve, pojašnjava Stjepan Vučković
Iako je za ovu kulturu godina iznimno teška, mehanizacija na OPG-u Vučković radi punom parom. Upravo je u jeku priprema kukuruzne silaže.
"Posao ide dobro. Ove godine je desetak dana do dva tjedna uranila priprema zbog suše koju smo imali cijelo ljeto i proljeće s tim da smo do sada imali tri puta tuču, led koji je izrezao list i oštetio zrno koje je uspjelo donekle naliti tako da su štete velike, a kukuruz svakim danom zrije sve više“, kaže za Slavonskobrodsku televiziju Stjepan Vučković iz Prnjavora, Brodsko-posavske županije.
Istočni dio ove županije dobio je i do 50 posto manje padalina, što će se u konačnici osjetiti po prinosima.
"Kukuruz bi u normalnoj godini trebao dati 60-70 tona zelene mase po hektaru, a ove godine očekujemo 40-45“, ističe ovaj poljoprivrednik. Kada je najviše vode i vlage trebao, pojašnjava, u fazi metličanja, oplodnje i nalijevanja zrna, nije imao, a rezerve od proljetne kiše iskoristio je poslije sjetve. "Baš u najpotrebnijoj fazi ostao je bez vlage“, dodaje.
Na gospodarstvu obrađuju 50-60 hektara zemlje, a kukuruz sada skidaju s oko šest hektara. Nakon siliranja ide gaženje i nabijanje. Potom silažu pokrivaju, a sve kako bi kasnije bila što kvalitetnija za hranidbu junadi u sustavu krava-tele.
Hranu poput kukuruzne silaže proizvode sami, a dio će i u zrno. To im je zasigurno olakotna okolnost pogotovo sada kada su cijene rekordno porasle.
"Da moramo kupiti više od pola ne bi bilo isplativo“, naglašava Stjepan.
Nažalost i ovu je obitelj, kao i brojna po slavonskim selima nedavno odustala od proizvodnje mlijeka s kojom su se bavili desetljećima.
"Unatrag pet, šest mjeseci prekinuli smo s otkupom mlijeka“, otkriva Luka Vučković dodajući kako je razlog tome što je proizvodnja bila neisplativa, nisu mogli „pratiti“ ulazne troškove s izlaznima.
Cijena do oko 2,15 kn mljekare je dovela do nepovoljnog položaja. S toga su i kod njih štale koje su nekada bile pune desecima mliječnih goveda zamijenila mesnim i to Limousin.
"Jednostavniji je posao. Ne mora se voditi toliko briga o parametrima, toksinima, hrani, koncentratima, ali i tu je briga 24 sata. Stalno je kontrola, sada će nam krenuti i teljenje mladih junica. To je ogroman posao“, ističe.
Stanje u Hrvatskoj, kada je riječ o govedarstvu, nije dobro i kada su u pitanju telad i junad. Do svojih grla Vučkovići su morali ići izvan Lijepe naše.
"Na neki način povećala se cijena junadi, pa se nadamo proizvest domaću, ali unatrag par godina nabavljali smo, nismo mogli naći nigdje u Hrvatskoj. Morali smo ići do Francuske i Češke da bi uvezli kvalitetna, rasplodna grla i formirali stado“, zaključuje Luka.
Više o temi možete pogledati i u videu:
Tagovi
Autorica
Partner
Mile Budaka 1/4,
35000 Slavonski Brod,
Hrvatska
tel: +385 (0)35 210 250,
e-mail: sbtv@sbtv.hr
web: http://sbtv.hr/