Kulture obećavaju dobar urod

Obilna kiša koja je noćas pala u Slavoniji, za većinu poljoprivrednih kultura dobro je došla iako vlage u tlu, unatoč ekstremno visokim temperaturama proteklih tjedan dana koje su u nekim slavonskim gradovima jučer dosegnule i 38 stupnjeva Celzijevih, nije nedostajalo kako se to, na prvi pogled, moglo činiti, kaže viši savjetnik za ratarstvo Poljoprivredno-savjetodavne službe Vukovarsko-srijemske županije, Luka Lešić.

Kiša koja je pala dobro će doći kukuruzu, soji i šećernoj repi kao i suncokretu, iako je poznato da ta kultura ne voli previše vlage niti učestale promjene vremenskih prilika, navodi Lešić dodajući kako sve navedene kulture na poljima u Vukovarsko-srijemskoj županiji dobro izgledaju i nude optimizam da bi urod mogao biti više nego zadovoljavajući.

"Doduše, u poljoprivredi nikada ne treba biti čvrsto uvjeren da će prinosi u konačnici i biti onakvi kako se sada čini da bi mogli biti. To je ipak tvornica nad otvorenim nebom, a što li će nam do žetve i berbe nebo ponuditi, nikada se ne zna", kaže Lešić navodeći kako je u prvih šest mjeseci ove godine na županjskom području pao 421 litara kiše po četvornom metru što je u ranijim godinama znao biti godišnji, a ne polugodišnji prosjek.

"Padalina je bilo dosta i nitko se ne može požaliti kako ih nije bilo. Problem je međutim njihova neujednačenost te je tako primjerice samo u sedamanest dana svibnja palo 117 litara kiše što je dobro ali nije dobro da je toliko kiše palo u toliko malo dana, a onda dođe razdoblje bez ijedne kapi", ističe napominjući kako sušnije vrijeme za neke kulture zna biti i dobro. Osim suncokreta, za primjer navodi šećernu repu koja je uslijed suše primorana u potrazi za vlagom pružati korjen dublje u tlo što pridonosi boljem oblikovanju samog korjena.

Ujedno upozorava kako bi poljoprivrednici koji su zasadili šećernu repu, u ovo doba godine morali obratiti pozornost na pojavu sive pjegavosti lista, inače jedne od najštetnijih bolesti na toj kulturi. Prema njegovim riječima, repu je stoga potrebno prskanjem zaštiti, a pri tome valja paziti da u repi ne bude korova jer se, kako pojašnjava, pri prskanju korov poput kišobrana zna nadviti nad repom te na taj način onemogućiti tretiranje repinog lista.

"Poljoprivrednicima treba skrenuti pozornost i na pojavu termofilnih korova kod soje, koji se javljaju kod visokih temperatura, a koje s obzirom na stadij razvoja u kojem se soja nalazi nije više moguće kemijski tretirati već se korove mora ručno počupati", upozorava Luka Lešić.