Loši izgledi za poljoprivrednike: Nakon teške 2023., prognoza za 2024. je pesimistična

Prošla, 2023. bila je teška za većinu poljoprivrednih gospodarstava u usporedbi s prethodnim, vrlo profitabilnim godinama. Iako cijene gnojiva imaju opadajući trend na globalnim tržištima, one su i dalje značajan input za farmere, veći su troškovi strojeva, a izlazne cijene niske. Zbog svega ovoga mnoge farme bilježe pad prihoda, zaključak je globalne mreže koja okuplja referentna poljoprivredna gosopdarstva - agri benchmark Cash Crop Network-a. 

Njihova godišnja konferencija održana je od 10. do 14. lipnja, u Španjolskoj, a raspravljalo se o najnovijim događanjima u globalnoj ratarskoj proizvodnji. 

Pesimistične projekcije

Projekcije agri benchmark mreže, kojom koordinira njemački Thünen Institute, još su pesimističnije za 2024. godinu. Iako su cijene gnojiva trenutno niže, očekivano olakšanje neće u potpunosti nadoknaditi povećanje troškova mehanizacije. 

Prognoze su pokazale da će svjetske proizvođačke cijene biti niže nego prošle godine. Kao rezultat toga, tipična poljoprivredna gospodarstva vjerojatno će imati poteškoća u korištenju zemlje po trenutnim cijenama najma.

Sojino ulje, ukrajinske žitarice i šećerna repa

Teme o kojima su također raspravljali bile su rast proizvodnje biodizela koja će do 2029. dovesti do godišnje potražnje od 8 milijuna tona sojinog ulja. Kako bi se podmirila ova potražnja, trebalo bi proširiti površine pod sojom na oko 5,1 milijuna hektara, a što bi dovelo i do rasta cijena za oko 6 do 8 posto. 

Kada je riječ o Europi, problematiziran je izvoz žitarica iz Ukrajine za kojega tvrde da nema specifičnih učinaka na cijene inputa na farmama srednje i istočne Europe. 

Tema je bila i proizvodnja šećera u EU gdje je u 2023. zabilježena ekspanzija i prilična profitabilnost budući da je zbog visokih cijena šećera u  2022., proizvodnja u EU porasla za 7% u 2023. godini. Stoga je EU ponovno postala neto izvoznik. Budući da su globalne cijene šećera još uvijek bile prilično visoke, negativan utjecaj na domaće bio je nizak. Thomas de Witte iz Thünen Instituta izjavio je da je profitabilnost proizvodnje šećerne repe bila izvanredno visoka – 1.000 do čak 2.000 €/ha u odnosu na druge usjeve. Bez obzira na moguće buduće smanjenje cijena repe od 15 do 30 €/t (ili 20% do 40%), ona bi i dalje bila konkurentna u odnosu na cijene pšenice od 230 €/t.

Regenerativna poljoprivreda 

Intenzivno je raspravljano i o konceptu regenerativne poljoprivrede. Sudionici su istaknuli da mnogi industrijski lideri i političari promoviraju ovu ideju kako bi odgovorili na zabrinutost javnosti u vezi s poljoprivredom, a utjecajne globalne konzultantske tvrtke pokušavaju educirati poljoprivrednike o profitabilnosti predloženih mjera poput pokrovnih usjeva i poljoprivrede bez oranja. 

No, ispostavilo se da zagovornici znatno precjenjuju potencijale, osobito u pogledu uštede stakleničkih plinova i ekonomije. Nadalje, smatraju da nisu adresirana niti dva glavna izvora emisije stakleničkih plinova - proizvodnja i korištenje dušika te promjena korištenja zemljišta, a što se odnosi na krčenje šuma, isušivanje močvara te pretvaranje travnjaka u oranice. 

S obzirom na navedene nedostatke, mreža će objaviti rad na ovu temu i predložiti značajnije pokazatelje za definiranje ciljeva koji učinkovito smanjuju emisije stakleničkih plinova i smanjuju pritisak na bioraznolikost, zaključili su u priopćenju