Lupina kao alternativna kultura - daje veće prinose od soje?

Lupina se proizvodi od davnina za ljudsku prehranu i zelenu gnojidbu. Za hranidbu stoke počela se koristiti na početku 20. stoljeća. Interes za njenu proizvodnju i danas postoji, a proizlazi iz njene velike hranjive vrijednosti.

Najtolerantnija prema suši je bijela, pa relativno veći prinos sjemena i ulja ove vrste nije slučajan. Najmanje prilagodljivija sušnim uvjetima je plava. Ova kultura se može uzgajati na različitim tipovima zemljišta, od pjeskovitih, do teških ilovastih tala. Osim toga, nisu osjetljive na tla kisele i alkalne reakcije. Uzgajane vrste jednogodišnjih su:

• Bijela (Lupinus albus L.);
• Žuta  (Lupinus luteus L.);
• Plava, uskolisna (Lupinus angustifolius L.).

Najveći gospodarski značaj imaju ove jednogodišnje vrste. Bijela za sjeme, plava i žuta za silažu, za zelenu gnojidbu plava, dok je žuta namijenjena za zelenu krmu. Danas se uzgaja na širokom geografskom prostoru, između 20 i 60 stupnjeva geografske širine, od Europe, preko Afrike i Amerike do Australije.

Velika krmna vrijednost

Sjeme lupine sadrži 37 do 52 posto proteina (maksimalno 60 posto), 25 do 39 posto ugljikohidrata i osam do 20 posto ulja. Također, u 1 kg sjemena lupine nalazi se 425 g proteina, 8,9 g lizina, 4,2 g metionina, 4,6 g cisteina i 3,8 g triptofana, biološki punovrijednih aminokiselina.

Zelena krma i sijeno od lupine imaju visok udio proteina (15 do 25 posto). Međutim, ova biljka ima veliki nedostatak koji se odnosi na udio jednog otrovnog i gorkog alkaloida - lupinina, u količini 0,008 - 3,8 posto. Određivanje udjela lupinina u sjemenu, zelenoj krmi i u sijenu obavlja se pomoću kalijeva jodida (KJ). U Peruu se lupina suši i melje u brašno koje se upotrebljava za suzbijanje štetnika na krumpiru.

S uvođenjem novih tehnologija iskorištavanja, uz prethodno kuhanje ili prženjem sjemena (mikroniziranje) alkaloid lupinin se odstranjuje i sjeme lupine može se uspješno koristiti kako u ljudskoj prehrani, a posebno u hranidbi stoke kao sirovina u tvornicama stočne hrane. Uzimajući sve to u obzir, lupina ima veliku krmnu vrijednost. Probavljivost, kako sjemena, tako i zelene krme je vrlo visoka.

Značaj lupine 

Ističe se velikom sposobnošću fiksacije dušika iz zraka, 180 do 200 kg/ha. Ta količina odgovara 36 do 40 t/ha stajnjaka, jer osim fiksiranog dušika (N) zaorana lupina ostavlja za sobom velike količine organske tvari u tlu. Osim toga, korijenov sustav lupine prodire duboko u zemljište i iskorištava teško rastvorljive fosfate i na taj način obogaćuje oranični sloj zemljišta. Navedene osobine pokazujje i na siromašnim, pjeskovitim i kiselim tlima. 

Neke sorte bijele lupine (Lupinus albus) imaju krupna sjemena s malim sadržajem otrovnih alkaloida i mogu se upotrijebiti u prehrani ljudi, slično kao i grah. Manje su osjetljive na kiselost tla, tako da se kod bijele lupine aktivnost fiksacije dušika ne smanjuje na zemljištima s pH iznad 5.

Mogućnosti zamjene soje lupinom

Širenje soje u proizvodnji ne ide toliko brzo. Glavni razlog je što soja daje relativno niske prinose sjemena i što zahtijeva navodnjavanje. Posljednjih godina obavljaju se usporedna sortna istraživanja u smislu odabiranja jednogodišnje lupine, koja bi se po svojoj produktivnosti i hranjivoj vrijednosti približila soji, a da je uz to prilagođena našim uvjetima uspijevanja. Lupina "Blanco" (Brazil) u svim godinama istraživanja dala je najveće prinose sjemena, više od soje.

Najpoznatije sorte su:

• Buttercup, Egyptian, Eldo, Hope, Multolupa, Ultra (bijela);
• Borre, Frost, Illyarrie, Rancher, Richy, Unicrop (plava);
• Florida Speckled, Weiko II, Weiko III (žuto).

Berba - ovisno od cilja

Berba je od od srpnja do rujna, ovisno od cilja proizvodnje. Ako se proizvodi za zelenu gnojidbu zelena masa se kosi u fenofazi procvjetavanja i svježu biomasu treba zaorati. Za proizvodnju sjemena se kombajnira kada je više od 70 do 80 posto mahuna sazrelo (mahune potamnjele, a sjeme otvrdlo).

Najčešće se izvodi dvofazno, rjeđe jednofazno. Prvo se pokose biljke i ostavljaju u otkosima da se prosuše, a potom se obavlja vršidba kombajnima. Sjeme se prije odlaganja u skladišta ne mora osušiti na suncu ili u sušarama. Košnja za silažu izvodi se silokombajnima u razdoblju formiranja prvih mahuna na stablima. Bijela lupina može dati prinos sjemena 1,5 do dvije tone po hektaru. Prosječni prinosi biomase lupine su od 50 do 75 tona po hektaru, ali i znatno više, ovisno od varijateta i vrste.