Na što trebate paziti kako bi izbjegli greške kod sjetve uljane repice?

Sjetva uljane repice uskoro će početi, a interes za ovom kulturom sve je veći. Razlog tome je što daje dobar prinos s relativno stabilnom cijenom. Štetnici koji su problem u uzgoju i od najvećeg ekonomskog značaja su sovica, repičin sjajnik, repičina osa listarica, uši i kupusni buhači.

Uljana repica (Brassica napus ssp. oleifera DC) se uzgaja radi sjemena koje sadrži 40 do 49 posto ulja i 18 do 25 posto bjelančevina. Ulje se upotrebljava za prehranu rafinirano i u tehničke svrhe - u industriji sapuna, boja, tekstila, kože, u tiskarstvu i kao dodatak mazivima. U posljednje vrijeme služi za proizvodnju biodizela ili za dodavanje pogonskim gorivima (dizelu).

Uljane pogače i sačma, koje ostaju nakon ekstrakcije ulja, sadrže u prosjeku oko 28 posto sirovih, odnosno 23 posto probavljivih proteina, oko osam posto sirove masti, 0,9 posto sirovih vlakana, 22 posto ugljikohidrata i vrlo su cijenjena koncentrirana krmiva.

Važna u proizvodnji zelene krme

Repica daje najraniju proljetnu i najkasniju jesensku zelenu stočnu krmu. Zato je uključena u sustav neprekidne proizvodnje zelene krme. Korisna je medonosna biljka, kao najranija pčelinja paša, jer daje do oko 50 kg/ha meda.

Ova biljka ne podnosi monokulturu. Na isto zemljište vraća se kad prođu tri do četiri godine. Kao najbolji predusjevi za ozime forme smatraju se ranostasne okopavine - npr. rani krumpir, jednogodišnje mahunarke, ozime žitarice i crvena djetelina. Odličan je predusjev za većinu biljaka, pogotovo za ozimu pšenicu. Parcele koje su zakorovljene gorušicom nisu pogodne za uzgoj ove kulture.

Ovisno o predusjevu, zaoravaju se biljni ostaci na 10 - 15 cm dubine. Krajem kolovoza oremo na 30 cm dubine. Odmah poslije oranja ide predsjetvena priprema sjetvospremačem ili pak tlo iskultiviramo, pa podrljamo. S oranjem tijekom ljeta, ovisno o predusjevu (zrnate mahunarke, crvena djetelina) obavlja se zaoravanjem ostataka ranije četiri do pet tjedana.

Posebnu pažnju treba obratiti u pripremi za sjetvu, jer je sjeme uljane repice sitno i površina zemljišta mora biti dobro poravnana i usitnjena. Treba izbjegavati sjetvu u svježe poorano i pripremljeno tlo jer su nicanje i raspored biljaka u redu neujednačeni.

Gnojidba uz analizu zemljišta

Najsigurnija, najtočnija i najracionalnija gnojidba odredit će se ako obavimo analizu tla. Za prinos od 3,5 t/ha zrna potrebno je osigurati: dušik 135 - 160 kg, P2O5 (Fosfor(V)-oksid) 80 - 120 kg i K2O (kalijev oksid) 150 do 180 kg.

U osnovnoj obradi - oranju treba osigurati 350 kg/ha NPK 8:16:24, pred sjetvu unijeti 300 kg/ha NPK 8:16:24 + 100 kg KAN-a, a prihrana je krajem veljače s 200 kg/ha KAN-a.

Stajsko gnojivo unosi se u zemljište pod duboko oranje u količini 30 do 40 t/ha. Naročito je značajno za tla koja oskudijevaju u organskim tvarima. U tom slučaju treba smanjiti količine NPK mineralnih gnojiva. Prema dosadašnjim iskustvima, na plodnijim tlima za postizanje visokih prinosa sjemena potrebno je unijeti sljedeće količine NPK hraniva: dušika (N) 80 - 120 kg/ha, fosfora (P2O5) 60 do 80 kg/ha i kalija (K2O) 60 - 100 kg/ha.

Na siromašnim, u cilju povećanja prirodne plodnosti, treba se zaorati s osnovnom obradom 20 do 25 t/ha zagorjelog stajnjaka. Optimalni rok za prihranu usjeva dušikom je u proljeće, odnosno pred početak formiranja cvjetnih stabala.

Kada je vrijeme za sjetvu?

Sjetva ozime uljane repice inače je, u optimalnim uvjetima, krajem kolovoza, početkom rujna i trebala bi završiti do 15. rujna. No, s obzirom na trenutne sušne uvjete i nedostatak oborina, upitan je datum.

Rokovi sjetve uljane repice se pomiču na kraj rujna?

Dubina sjetve je 1,5 - 2,5 cm. Gustoća sjetve za hibride je 500.000 - 550.000, a za sorte 700.000 - 750.000 biljaka/ha. Obavlja se na razmak između redova 20 - 30 cm jer se najčešće sije žitnim sijačicama, uz zatvaranje svakog drugog ulagača sjemena, pri čemu je najčešće međuredni razmak 25 cm. Za sjetvu je potrebno 2,5 - 5,0 kg/ha sjemena, već prema razmaku između redova i u redu.

Uljana repica za zelenu masu se sije uskoredno na 12 - 16 cm razmaka. Norma je 18 - 20 kg/ha sjemena. Količina sjemena ovisi o načinu sjetve i preciznosti sijačice kojima se izvodi. Poslije sjetve ili istovremeno, zemljište treba povaljati lakim valjcima, a ukoliko je moguće i potrebno, i zaliti orošavanjem.

Obavezna je i zaštita protiv korova. Zaštita protiv štetnika počinje u rujnu i listopadu, a završava se u ožujku i travnju.

Što nakon sjetve?

Poslije sjetve sjeme treba pokriti, drljanjem lakim drljačama i valjanjem površine u sušnim jesenima. Valjanje se obavlja glatkim valjcima. Valjak ne treba koristiti na vlažnim zemljištima. Pokorica se prije nicanja razbija drljanjem lakšim drljačama ili valjanjem rebrastim valjcima poprijeko na smjer redova.

Ne srljajte sa sjetvom uljane repice

Prorjeđivanje biljaka se obavlja u proljeće prije porasta biljaka u stablo. Najveći učinak je u vrijeme kada biljke izbace šest listova. Prorjeđivanjem se biljke ostavljaju u redu, ovisno o namjeni proizvodnje, najčešće na 10 cm jedna od druge. Prihranjivanje dušikom, naveo sam, je u početnom proljetnom porastu (obično druga ili treća dekada veljače).

Žetva u lipnju

Uljana repica za sjeme sazrijeva početkom druge dekade lipnja, eventualno polovicom lipnja. Zreli plodovi (ljuske) dobivaju žutu boju, a sjeme crvenkastu. Plodovi još nisu počeli pucati. Stabla imaju zelenožutu boju, a listovi su pretežno osušeni. Početak berbe dosta ovisi o agrometeorološkim uvjetima.

Izravnu žetvu univerzalnim žitnim kombajnima obaviti kada je vlažnost zrna 13 - 15 posto. Vitlo mora imati mali broj obrtaja kako ne bi previše udaralo po biljkama. Često je potrebno skinuti čelične prste. Sita bi trebala biti od 3,2 mm ili 5 mm, ali može se raditi i sitima za pšenicu. Novi kombajni imaju samopodesivo sito. Vjetar ventilatora smanjiti, tj. treba ga regulirati tijekom žetve, ovisno o vlažnosti usjeva. Broj okretaja bubnja treba biti što je moguće manji - ispod 500 obrtaja/minuti, a razmak između bubnja i podbubnja smanjiti na 8 do 16 mm. Osušeno sjeme (prirodno ili umjetno), s udjelom vlage 8 posto odlažemo u skladišta.

Očekivani prinos sjemena uljane repice kreće se od 2,5 do 3,5 t/ha, ili veći, ovisno o adekvatnoj primjeni agrotehnike i agroekoloških uvjeta.

Uljana repica za zelenu hranu, silažu i zelenu gnojidbu dospijeva najčešće od 12. do 15., pa sve do 20. travnja (početak - puno cvjetanje). Kosi se kosačicama na 8 cm iznad zemlje da bi se usjev obnovio za ponovnu kosidbu. Moguće je i korištenje silokombajna, koji pokošenu biomasu sjeckaju na željenu dužinu. Dnevno se kosi onoliko biomase koliko je potrebno za dnevnu potrošnju. Krmna repica može se iskorištavati i ispašom. Prosječni prinosi sjemena su 2,5 do 3,0 t/ha, a zelene mase od 30 pa do 60 t/ha.