Najbolji mladi hrvatski poljoprivrednik čuvar je heljde od koje stvara bezglutenske proizvode

"Iznimno nam je velika čast što smo sudjelovali na ovom izboru i nadamo se da ćemo dostojno predstaviti Hrvatsku na europskom izboru ove godine", rekla je Tamara Šabić Pocedulić, supruga, kako ona kaže, samozatajnog Darija Pocedulića, pobjednika izbora za najboljeg mladog hrvatskog poljoprivrednika u 2024. godini.

Njihov OPG, kojem je Dario nositelj, nalazi se u Gornjem Kućanu, prigradskom naselju grada Varaždina, a jedinstveni su po tome jer su čuvari varaždinske heljde.

"Počeli smo s nekih šest hektara, prošle godine prijavili oko 95, a ove godine imamo u planu prijaviti 120 hektara. Od toga 80 posto sijemo heljdu i prerađujemo je u njezine bezglutenske poluproizvode, a isto tako i u proizvode opće namjene, odnosno jastuke punjene heljdinim ljuskicama", opisala je Tamara, dodajući kako živo isključivo od poljoprivrede. Suprug radi na polju, a ona je zadužena za preradu, marketing i prodaju.

Registrirali autohtonu sortu

Kako bi unaprijedili proizvodnju, kaže kako su koristili mjeru 6.2.1., kao i mjeru Ministarstva turizma 2022. godine. Korisnici su i lokalne LAG mjere od 2019., a ove godine su se prijavili na intervenciju 73.10 za koju još očekuju rezultate.

Dario Pocedulić najbolji je hrvatski mladi poljoprivrednik u 2024. godini

"Imamo jako dobru suradnju s Upravom za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede varaždinske županije gdje nas je cijelo vrijeme voditeljica Mara Bogović poticala u razvoju i u samom procesu priznanja prve autohtone hrvatske sorte", naglasila je Pocedulić te dodala kako su je nakon sedam godina pokusa registrirali upravo uz njezinu pomoć, kao i Varaždinske županije te doktora Dragutina Vinceka.

Ponosno ističe kako su i dan danas registrirani čuvari, proizvođači i prerađivači varaždinske heljde i sve bezglutenske namirnice koje imaju su od nje, a to su brašno, grizevi, kaša, mlinci, tjestenine, pahuljice, krekeri... 

Višestruko nagrađivani za svoje bezglutenske proizvode

Svake godine plasiraju jedan novi prehrambeni proizvod koji može zadovoljiti potrebe njihovih kupaca, a redovito se prijavljuju i na ocjenjivanje prehrambenih proizvoda koje se održava kroz Sajam zimnice u Zagrebu. 

"Imamo nekoliko inovativnih proizvoda, šampiona i zlatnih diploma, a jedna od diploma s kojom se ponosimo je ona od prošle godine je Superior Taste Award od International Taste Institute za naše heljdine krekere", kaže kao i to da su ove godine na tržište stavili već jedan proizvod i uskoro stavljamo još jedan inovativni kojeg nisu našli na području cijele Europe, pa i šire.

Nažalost, puno je ljudi oboljelih od raznih bolesti vezanih za gluten te je sve mlađih s tim problemom. "Osjećamo se dobro kad to proizvodimo jer smo sretni da osobama s takvim poteškoćama možemo ponuditi naše proizvode koji su rađeni od suprugovog rada u traktoru na polju do mog rada u našoj Kući varaždinske heljde koju smo otvorili prošle godine u rujnu", ističe Tamara te kaže kako time mogu nekome osigurati normalan adekvatan obrok sukladan njegovim potrebama.

Zapreke u proizvodnji

No, da nije sve bajno, ističe i Pocedulić opisujući kako imaju poteškoće u proizvodnji. Naime, kaže kako nikad neće biti ekološki proizvođači, ne jer ne žele, već jer ne mogu. Ove godine će oko 117 hektara raditi na nekih 249 ARKOD parcela, odnosno preko 300 čestica. "Komasacija kod nas nije provedena kako je trebala. Naše najveće površine su oko 1,5 do najviše dva hektara".

Varaždinska heljda postala čuvana sorta, upisana na listu Republike Hrvatske

Osim toga, ispričala je kako su 2022. godine imali nadzor od Državnog inspektorata koji je došao uzeti uzorke heljde na pesticide. Testiranje je provedeno na 580 različitih aktivnih tvari. Nađena je, kaže, jedna aktivna tvar u dozvoljenim minimalnim količinama sredstva koje nije ni dozvoljeno za prodaju u Hrvatskoj niti u EU. "Dobili smo optužni prijedlog, završili na sudu, našli smo i odvjetnika, a predmet je odbačen", rekla je nastavljajući da oni ne tretiraju heljdu jer za nju nema niti jedno sredstvo jer nije niti potrebno.

Ona sama kao takva može biti ekološki uzgoj i u sudski su proces, naglašava, išli ni krivi ni dužni. Predstavljalo im je to veliki stres, tu su kaznu mogli platiti, no kako pojašnjava, zašto bi ako to nisu radili, a dokazali su i na sudu da su bili u pravu.

Da postaju sve uspješniji i prepoznatljiviji proizvođači govori i činjenica da su ušli u suradnju sa Srednjom školom Arboretum Opeka iz Marčana kao mentori budućim mladim poljoprivrednicima: "Dolazit će kod nas na praktičan dio nastave, već smo imali jednu grupu i učili smo ih raditi naše proizvode, našu tradiciju i kulturu", rekla je Tamara za kraj.