Ni najstariji ne pamte ovako ranu berbu kukuruza, što je s urodom?

Rezultati su šaroliki. Svi su mišljenja da ih je teško ocijeniti i da ovise o području, vrsti tla, agrotehnici. Suša je učinila svoje, svakako se može govoriti o manjim urodima, ali kukuruza ćemo ipak imati.

Zbog klimatskih uvjeta njegovo skidanje krenulo je čak tri tjedna ranije nego li u standardnim godinama. Kako su svi istaknuli na Danu polja BC hibrida kukuruza i javnoj berbi koju je Bc Institut drugu godinu zaredom organizirao na pokušalištu Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, ovo je teška proizvodna godina u kojoj ratare dodatno opterećuje i relativno niska otkupna cijena.

"Sjemenski smo počeli brati jako rano. Čak prije 10. kolovoza. Urodi se na istoku kreću od 7 do 10 tona po hektaru. Negdje su i veći od 10 hektara, ovisno od kvalitete tla. U vegetaciji kukuruza čak su tri toplinska udara utjecala na urod. I uz navodnjavanje je bilo vrlo izazovno postignuti dobre rezultate", rekao je predsjednik Uprave Bc Instituta dr.sc. Ivica Ikić.

Još u srpnju usjevi izgledali fantastično 

Dodao je kako je jasno da oni koji su provodili dobru agrotehniku i imaju 10-tak tona po hektaru u ovoj godini mogu biti zadovoljni. Na zapadu zemlje nešto je drugačija situacija. Kukuruz je još negdje i zelen, kao primjerice u Rugvici kod Zagreba.

Ikić se nije osvrtao na cijene, ali oni se sa svojim tvrtkama pojavljuju i u otkupu. Kako je naveo, to rade kroz svoje tvrtke BC Agroslavonija u Osijeku i tvrtku Jasinjice u Babinoj Gredi. Orijentirali su se na otkup namjenskog i kvalitetnog kukuruza i tu daju određene bonuse i premije. "Ne gledamo cijene koje su kod nas na tržištu, nego koje su vani na burzama jer imamo kvalitetne ugovore s vanjskim otkupljivačima", naglasio je dodajući da i njihovi otkupljivači sve više pokazuju interes za namjenskim kvalitetnim kukuruzom koji ide za ljudsku prehranu. Konkretno riječ je o hibridu BC572.

"Ne pamtim da smo ikada brali kukuruz 20. kolovoza i da je on bio potpuno suh s vlagom ispod 14 posto. Govorim o FAO grupi 300 i 400", rekao je dr.sc. Mirko Jukić, oplemenjivač kukuruza na Bc Institutu.

Ovako ranu žetvu ne pamte ni poljoprivrednici, kaže ratar Mato Brlošić, inače član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore.

"Apsolutno ni najranije knjige ni spisi ne govore da se krajem kolovoza i početkom rujna skidao s 10 ili 11 posto vlage. To je suvlje nego kad smo u srpnju skidali pšenicu. Cijene su se urušile od agresije na Ukrajinu. U ovakvoj će situaciji svi koji krenu u novu proizvodnju biti izloženi uvjetima kao u kladionici - 99 posto njih će gubiti, a samo će 1 posto dobiti", rekao je Brlošić i dodao da je država ta koja mora pomoći u ovakvoj situaciji. Nije cijela Hrvatska tako ekstremno pogođena kao ovaj istočni dio Slavonije.

"Kod nas u Đakovštini, s obzirom da je bilo leda, prinosi se kreću od tri do sedam tona. I kukuruz je također suh. Ovi koji su dali sedam tona obećavali su urod od 12 do 13 tona po hektaru. U srpnju su izgledali fantastično i tvrdit ću da nikada nismo imali bolje usjeve", istaknuo je obilazeći pokuse na ovom Pokušalištu koji se nalazi na području sela Klisa, odnosno na putu Osijek - Vukovar.

Prinosi smanjeni i do 50 posto 

Mirko Jukić dodao je da su, prema onome što su čuli, dosad obavljene berbe pokazale da su prinosi smanjeni na istoku Hrvatske i do 50 posto. U zapadnom dijelu nisu toliko jer i temperature nisu bile tako visoke kao na istoku. Na zapadu su i nešto teža tla koja duže zadržavaju vodu.

"Radim kao oplemenjivač 23 godine i ovako nešto nisam doživio, a nisu ni ovi stariji. Pokus je sijan 15. travnja, dakle u idealnim rokovima sjetve. Bilo je vlage, a i nicanje je bilo ujednačeno. Bez obzira na one toplinske stresove u datim trenucima pala je određena količina kiše i to je značajno pomoglo. Ne treba zaboraviti ni kvalitetu zemlje koja je sigurno najbolja u državi uz odličan rad djelatnika pokušališta za sav trud koje su dali", kaže Jukić.

Istaknuo je da ovaj domaći institut na pokušalištu ima hibride od FAO grupe 300 do 600. Širok set hibrida, od standardnih kojima se diče kao i novijih namijenjenih za intenzivnu proizvodnju koji svi daju dobre prinose i u stresnim uvjetima.

Imaju i nekoliko potpuno novih hibrida koji su tek priznati u Hrvatskoj i EU. Bozon, iz sredine grupe FAO 300 visoke stabljike i kvalitetnog klipa. Zrno je krupno u tipu zubana. Tu je i BC414, inače hibrid koji je novija, ali kasnija verzija BC323, i izrazito brzo otpušta vodu. "Imamo i BC505 koji je novija verzija Majstora, ali i BC525. U FAO grupi 600 imamo BC650 koji je prošle godine u svim našim ispitivanjima bio izrazito rodan. Slovio je kao rekorder, a tu je i BC676 koji ima tu crvenkastu boju zrnu. I kao svi kasni hibridi dobri su i kao silaža, ali i za zrno", pojasnio je. 

Hibrid Agram također je u grupi 300, čak na prijelazu u 400, ali izrazito visoke stabljike i u klipu ima 17 do 18 redova zrna. Jukić uz to još ističe dugo zelen i uspravan list, nisko položen klip u tipu zubana koji, kako je rekao, izvrsno podnosi guste sklopove. Namijenjen je pretežno intenzivnoj proizvodnji zrna, a vrlo dobar i kao rani silažni kukuruz. Rekordni urodi su u svojoj grupi. Tako je primjerice bilo 19,45 t/ha u mjestu Belajske Poljice 2020.

Posebno treba istaknuti BC572, a kojega je spominjao i predsjednik Uprave Ivica Ikić, kojeg u velikim količinama izvoze u Italiju. Tamo se koristi za proizvodnju dječje hrane. BC572 ima visoku kvalitetu zrna i prinosa. To je najprodavaniji hibrid u Hrvatskoj 2021. godine i tada dobitnik nagrade Zlatno sjeme. Na pokušalištu FAZOS-a imao je urod zrna 9.075 s postotkom vlage 12,6.

Odlični rezultati unatoč teškoj godini 

Imaju i moderne hibride za velike proizvođače koji rade u intenzivnim uvjetima kao što su BC323 i Agram u FAO 300 grupi te BC415. Oni su dali odlične prinose u godinama kao što je 2020., ali zadovoljavajuće i u ovoj, kada su uvjeti stresni. BC323 je na ovim pokusima imao urod zrna od 11.071 kg i devet posto vlage. Iznad 11 tona imao je i BC505. Urod zrna 11.208, ali s 13,2 posto vode. Hibrid Majstor imao je 11.628 kg, ali i 12,7 posto vode.

BC415 je u zadnje četiri godine rekorder po prinosu. Srednje visoke stabljike je, otporan na lom i ima niže nasađen klip. Klipovi su ogromni. Čak s 20, pa i do 22 reda zrna u tipu zubana. Kod Duge Rese 2020. godine ostvario je prinos od 20,7 tona po hektaru. Odličan je rani porast i brzo otpuštanje vode iz zrna. Namijenjen je za intenzivnu proizvodnju zrna, a odlično reagira u gustim sklopovima. 

Unatoč teškim proizvodnim uvjetima, valja istaknuti da su postignuti rezultati na pokušalištu pokušalištu u Klisi kraj Osijeka bili odlični, a i vrlo ujednačeni, što se može vidjeti i na fotografiji iznad. S prosjekom uroda iznad 10 tona po hektaru.

Među zastupljenim hibridima najboljim urodima istaknuli su se: Majstor s 11.628 kg/ha, BC505 s 11.228 i BC323 s ostvarenih 11.071 kg/ha.