Na razmeđi cijena repromaterijala, tehnologije i vremenskih nepogoda. "Ipak smo posijali i pored sušne zemlje koja je negdje tvrđa od betona. I pored divljanja cijena repromaterijala, i nakon ove kiše!"
Suša, pa zemlja kao beton, pa sjetva ide i ne ide. Onda sada kiša. Negdje previše, a negdje pak i nedovoljno. Doista, raditi danas u poljoprivredi je lutrija. Tu više ni Bog ne pomaže. Sada će uspijevati samo oni s najsuvremenijom tehnologijom. Došlo je dobro vrijeme pa treba obaviti posao u par dana. Inače gubici budu ogromni.
Lijepo mi je jedan dan naš poznati poljoprivrednik Mladen Josip Petrović iz Račinovaca koji radi na području Cvelferije rekao: "Danas je vrijeme, sjedi u traktor i radi. Pa ako treba i 24 sata se ne izlazi iz kabine. Jel sutra će već biti kasno.
Pogledajte ovo. Prošle godine nas je poplava uništila. Ove godine opet suša. Ja doista ne izlazim iz traktora i nema druge nego imati strojeve koji mogu mnogo u malo vremena napraviti. I kada se tome još pribroje da smo na gubitku i u cijenama sjemena, gnojiva i drugih troškova onda stvarno moramo zaključiti da smo heroji, ne hrvatskog sela, nego europskog sela, neba i zemlje. Jel to što mi uspijemo u ovoj zemlji, malo koji poljoprivrednik može."
Gnojivo jeftinije u Sloveniji
Prije nekih mjesec dana posjetili smo neposredno pred sjetvu Stjepana i Dalibora Pavlaka. "Sjetva je ove godine jako teška. Tlo je zbito i moramo ići više puta po tragu da usitnimo zemlju. Idu podrivači i rotodrljača, a tako onda probamo sijati. Sijemo soju i kukuruz. Od kukuruza u sjetvi imamo sve. I domaćih, osječkih i zagrebačkih sorti, te Pioneera, Dekalba, Syngente i ostalih koji se nalaze na hrvatskom tržištu. Ne znamo što će biti. trebalo bi kiše. Bar malo", isticali su tada Pavlaci.
No, kiša je upravo stigla. Posijali smo i sad će se tek vidjeti jesmo li doista dobri poljoprivrednici. Mi se u Hrvatskoj borimo protiv ne jedne, nego stotine vjetrenjača kao što se u romanu borio Don Kihot. Pšenica je dobra, ali isto joj fali kiše. Imamo najviše Matee od Bedea, ali imamo i od svih drugih, kazao je Pavlak i dodao "Radimo sada za državu, za Petrokemiju, te za zaštitare i sjemenare. Nama momentalno ne ostaje ništa i kada to sve platimo, više se ne možemo pokriti. Kod nas su ulaganja jako skupa. Jedan dio smo za dug uzeli Petrokemijino gnojivo iz Slovenije i ono dođe 300 kuna jeftinije po toni", upozorava Pavlak na čudnu situaciju koju je teško pojasniti.
"Nema onih koji neće posijati. Svi žele sijati i znaju da će biti na gubitku i to je već tradicija. Zemlja ne smije ostati prazna. Mnoge kooperante smo odbacili jer nisu vratili dugove. Oni koji vode računa i uredni oni naprave svoje obaveze. Oni plate, budu na nuli ali ne ostanu dužni", pojašnjava Stjepan stanje na selu u zapadnoj Slavoniji.
U Baranji smo porazgovarali s iskusnim vukom iza kojega su mnoge proljetne sjetve. Zvonko Radan, sada član uprave za poljoprivredu u Fermoprometu, a koji je godinama isto radio i u Belju d.d.
"Treba istaknuti bitne čimbenike. Prije svega jesen koja je bila vlažnija od prosjeka. Dosta smo napravili štetu, pod navodnicima, gaženjem po tragovima pa smo u dva navrata imali ogromne padaline u desetom mjesecu. Dva puta je bilo oko 50 litara u danu. Ostavilo je to traga na strukturi tla. Zbog svega toga, kod mnogih zimska brazda nije bila dobra. Oni koji su odradili posao kvalitetno i s pravom mehanizacijom, nemaju problema. Ali mnogi koji nemaju takve kapacitete danas imaju problem. Upravo zato mnogi imaju tešku sjetvu. Naša filozofija proizvodnje je ranija sjetva.
Nešto zbog kapacitivnosti, ali nešto zbog uvjeta proizvodnje. U jesen ranije skidamo kulture da bismo izbjegli kasnije probleme. Princip je bio što bolje sačuvati vlagu. To se pokazalo dobrim jer smo došli do faze od mjesec i pol dana bez kiše. Znači, izvedena je zimska brazda na vrijeme, sačuvana vlaga i onda odlično odrađena sjetva. Stvorili smo dobar ambijent za sjetvu koju smo obavili u roku 15 dana. Krenuli smo relativno rano. A rano je i završili tako da danas kada razgovaramo, (27. travnja op.a.) nama su svi kukuruzi nikli. Kukuruz i zadnje dvije tri sjetve u fazi su dva do tri lista.
Tako da počinjemo korektivnu zaštitu pesticidima protiv korova. S druge strane sjetva soje obavljena je na vrijeme. Postigli smo odlične sklopove i kod soje i kod kukuruza. Ako gledamo s aspekta kalkulacije proizvodnje, onda se pitamo kuda to vodi? Kako preživjeti u vremenima koja jesu? Činjenica je da repromaterijal svake godine poskupljuje. Pesticidi svake godine poskupe za više od 3 do 5%. Vrlo malo preparata ostane na cijeni od godine prije. Problem su i oscilacije s cijenom nafte. Taman mislimo da smo tu negdje, a onda dođe do promjene cijena. Cijene sjemena lagano i kontinuirano rastu. Soja za sada drži istu cijenu, ali cijene kukuruza i suncokreta divljaju", kaže Radan.
Povezane biljne vrste
Sinonim: Cvijet sunca, trava sunca | Engleski naziv: Sunflower | Latinski naziv: Helianthus annuus L.
Suncokret potječe iz Amerike (Meksiko, Peru). Najprije je uzgajan kao ukrasna biljka, sjeme je korišteno za prehranu ptica, a ljudi su jeli jezgru iz sjemena. 1840. godine je prvi... Više [+]Fotoprilog
Tagovi
Autor