Obavljena prva žetva zobi kod Sinja, sav urod doniran alkarskoj ergeli

Prva žetva zobi završena je na pokušalištu studija Mediteranske poljoprivrede u Donjim Glavicama kod Sinja, a urod doniran Viteškom alkarskom društvu odnosno Alkarskoj ergeli koje je u punoj pripremi za 309. Sinjsku alku koja će se održati 4. kolovoza.

"Poljoprivreda je najvažnija. To je pitanje samodostatnosti, sigurnosti i, što je najbitnije, garantira ostanak ljudi na našem području", poručio je na žetvi obavljenoj 11. srpnja gradonačelnik Sinja Miro Bulj. 

Naglasio je pritom i da ista predstavlja važan korak u okviru obilježavanja 50. obljetnice Sveučilišta u Splitu koje će biti sponzor trostrukog slavodobitnika Alke Frane Ivkovića, inače i zaposlenika Ergele koji skrbi o alkarskim konjima. 

Kako ističu iz Grada Sinja, ali i Sveučilišta, prva brazda uzorana je u Donjim Glavicama u sklopu studija Mediteranske poljoprivrede, koji je započeo u veljači ove godine.

"Studij je na neki način trebao biti filogenetska obveza svih nas da ga podignemo, razvijemo zbog naših predaka koji su uložili izniman trud da bismo mi opstali, kao narod i kao pojedinci", rekao je prorektor za strateško planiranje i upravljanje splitskog Sveučilišta, prof. dr. sc. Boris Maleš.

Podsjetio je da je uzgoj zobi započeo suradnjom sa Sveučilištem J.J. Strossmayera u Osijeku, odnosno rektorom prof. dr. sc. Vladom Gubercem i vlasnikom Žito grupe Markom Pipunićem koji su donirali sjeme. Istaknuo je i da se održava sjednica Akreditacijskog savjeta na kojoj se imenuje Povjerenstvo za inicijalnu akreditaciju diplomskog studija Agronomija Mediterana. 

"To je upravo o što nam je nedostajalo, vertikala kako bi studenti ostali u Dalmaciji", naglasio je.

Na pokušalištu u Donjim Glavicama u planu su i daljnje aktivnosti. Prema riječima voditelja studija izv. prof. dr. sc. Maria Bjeliša, na jesen i zimu predviđena je sadnja mediteranskog ljekovitog i aromatičnog bilja, domaćih sorti vinove loze i voćnih vrsta. 

"U tom kontekstu je za studente sveučilišnog studija Mediteranske poljoprivrede upravo Dalmatinska zagora idealno područje gdje mogu steći znanja utemeljena u kako u tradiciji, tako i na tehnologijama budućnosti", zaključio je Bjeliš.