Odabir herbicida za kukuruz

Iako je zbog usklađivanja propisa sa zakonskom regulativom EU iz područja zaštite bilja, u Hrvatskoj od 2004. godine do danas povučen značajan broj herbicida (vernolat, atrazin, cijanazin, simazin, alaklor, alaklor, EPTC, te dimetenamid i metolaklor) i još veći broj pripravaka na njihovim osnovama, još uvijek je na hrvatskom tržištu za primjenu u kukuruzu prisutan velik broj herbicida. Tako je danas u Hrvatskoj na osnovi 29 djelatnih tvari (herbicida) registrirano 107 pripravaka s različitim trgovačkim nazivima.

Prikaz u Hrvatskoj registriranih herbicida i pripravaka za primjenu u kukuruzu

Svi su prikazani u tablici, gdje su razvrstani po nekim zajedničkim značajkama. S obzirom na to da raspolažemo s tako velikim brojem pripravaka može se uočiti da je na osnovi jednog herbicida registriran velik broj gotovo istih (generičkih) pripravaka. Upravo zbog toga su u tablici navedeni svi registrirani, jer u nedostatku jednoga korisnik kod kupovine može lakše odabrati zamjenu. Dozacije nisu prikazane jer su navedene u priloženoj uputi uz kupljeni pripravak.

Pravilan odabir herbicida

Cilj ovog članka je ukazati na sličnosti i na razlike između postojećih herbicida i tako olakšati
pravilan odabir iz „šume“ pripravaka. Ukratko navodimo njihove zajedničke, ali i specifične značajke na temelju kojih će se potrošač lakše snaći kod odabira u trgovini. Iako se sastav korovne flore razlikuje od njive do njive, ipak je svaka njiva zakorovljena korovnim vrstama iz skupine uskolisnih i iz skupine širokolisnih korova. Stoga treba nastojati odabirom herbicida, odnosno njihovim spektrom djelovanja obuhvatiti najzastupljenije korove u njivi. Na taj će se način izbjeći potreba za korektivnim tretiranjem.

Pripravci koji sadrže djelatne tvari označene brojevima od 1 do 7 slični su po namjeni, vremenu
primjene i načinu djelovanja. Prvih šest je iz skupine kloracetamida, dok je pendimetalin iz skupine dinitroanilina zbog čega se u primjeni ponešto razlikuje od prethodnih.

Namijenjeni su za suzbijanje jednogodišnjih korovnih trava (koštana, muhara, prosa, svračice). Osim trava dobro suzbijaju i neke jednogodišnje širokolisne korove (npr. šćir, lobodu).

Svi se primjenjuju nakon sjetve, a prije nicanja. Pendimetalin se zbog svojstva fotolabilnosti može u sušnim uvjetima prije sjetve plitko inkorporirati u tlo. Nikad ih ne primjenjujemo same. Dok nije bio zabranjen, atrazin im je bio najčešći partner za suzbijanje širokolisnih korova. Zbog toga se danas primjenjuju zajedno s terbutilazinom, koji je iz iste skupine (triazina) kao i atrazin i koji je ocijenjen kao najbolja zamjena za atrazin.

Usjev kukuruza bez korova

Naime, smatra se da je terbutilazin manje ispire pa je veća vjerojatnost da neće dospjeti u podzemne i vode za piće, što je bilo razlogom povlačenja atrazina s tržišta. Vrijeme će pokazati je li to baš tako. Kombiniranje ovih herbicida u željenom omjeru s terbutilazinom može obaviti proizvođač sam ili može koristiti gotove kombinirane pripravke označene brojevima od 13 do 17. Osim s terbutilazinom, mogu se kombinirati i s metosulamom (br. 18). Iako se kod slabije zakorovljenosti travama primjenjuju sami (u pre-em i ranom post-em roku), ipak herbicidima izoksaflutolu, flumioksazinu i mezotrionu (br. 11, 12, 19) kod jače zakorovljenosti popravljaju učinak na trave.

Vrijeme primjene

Opisani herbicidi i kombinacije herbicida, osim flumioksazina, mogu se primijeniti nakon sjetve, odnosno sve dok kukuruz ne dosegne tri lista. Važno je pri tome da korovne trave ne razviju više
od tri lista jer će korijen trava „pobjeći“ herbicidu s površine tla, osobito u sušnim uvjetima kad herbicid ne može biti usvojen korijenom.

Znači, za učinak ovih herbicida vrlo su važne oborine. Najbolje je kad kiša padne neposredno nakon primjene. Nakon sjetve, a prije nicanja protiv širokolisnih korova mogu se primijeniti i pripravci na osnovi linurona i flukloridona (8, 10). Iako su već dugo registrirani u kukuruzu, zbog cijene i drugih razloga više se koriste u drugim kulturama (suncokret, soja i dr.). Prvotna namjena im je bila da u kombinacijama suzbijaju na atrazin otporne (rezistentne) biotipove šćira i lobode.

Prema broju registriranih pripravaka (63), vidljivo je da je klasična post-emergence (poslije nicanja) primjena herbicida u kukuruzu još uvijek prisutna. Čak, štoviše, zahvaljujući sulfonilureja skupini herbicida, sve više potiskuje primjenu prije sjetve. Ako tome pridodamo opisanu mogućnost primjene već prikazanih herbicida u ranom post-em roku, možemo zaključiti da je našu hektarski najveću kulturu s gledišta ponude herbicida moguće štititi od korova primjenom samo nakon nicanja kulture i korova. Ovo naglašavamo iz razloga što smo u više navrata pisali o prednostima primjene herbicida u tom roku. Ukratko ponavljamo, zbog činjenice da u ovom roku primjenjujemo herbicide kad je to potrebno i koliko je potrebno, omogućene su znatne ekonomske i ekološke uštede. U ovom roku primjene brojem pripravaka (36) dominira skupina izrazitih sistemika (označeni br. od 21 do 24). Dikamba i 2,4-D spektrom obuhvaćaju velik broj jednogodišnjih i što je posebno važno i velik broj višegodišnjih širokolisnih korova. Dobro djeluju na značajne i sve češće u kukuruzu prisutne korove kao što su mračnjak, čičak, ambrozija, slak, osjak i dr. Koriste se kao partneri sulfonilurea herbicidima i kao korektivi u slučaju kad preem tretmanu izbjegnu neki korovi (najčešće slak i osjak). Kao što je vidljivo iz tablice, postoje takvi već gotovi kombinirani pripravci sulfonilurea herbicida i dikambe (37, 38, 40). Klopiralid i fluroksipir su također sistemični herbicidi, ali uskog i vrlo specifičnog spektra djelovanja. Zbog navedenog i zbog cijene rjeđe se koriste kao zasebni pripravci u kukuruzu. Češće se koriste u kombinaciji s nekim od kontaktnih herbicida (npr. bromoksinilom) koji im proširuju spektar djelovanja. U tablici su brojevima od 27 do 30 prikazane različite međusobne
kombinacije sistemičnih herbicida ili su sistemici kombinirani s kontaktnim herbicidima.
Kombinacije herbicida općenito su dobro prihvaćene u praksi jer spektrom pokrivaju veći broj različitih korovnih vrsta i na taj način korisniku pružaju veću sigurnost u zaštiti kukuruza od korova.

Kontaktni herbicidi

Od kontaktnih herbicida registrirana su samo dva (25 i 26) na čijoj osnovi je registrirano četiri pripravka. Važnost im se ogleda upravo u mogućnosti kombinacije s drugim herbicidima koji se primjenjuju u postem roku. Posljednji registrirani herbicid u kukuruzu je tembotrion (20). Zbog istog mehanizma djelovanja u tablici se nalazi uz mezotrion. Primjenjuje se isključivo u pre-em roku i zbog proširenja spektra moguće ga je kombinirati s drugim herbicidima (dikambom, bromoksinilom ili foramsulfuronom). Što se tiče sulfonilurea skupine herbicida (31-40), više je puta pisano da do otkrića ove skupine nije bilo moguće u kukuruzu suzbiti korovne trave nakon njihova nicanja. Ova skupina je od kraja 80-ih godina prošlog stoljeća do danas zauzela svoje mjesto u suzbijanju korova u kukuruzu. To je omogućilo naglašeniju primjenu herbicida u post-em roku. Osim tifensulfurona i prosulfurona, svi u spektru djelovanja imaju najznačajnije jednogodišnje i višegodišnje trave. Nije nevažan i njihov učinak na širokolisne korove po čemu se međusobno i razlikuju. Međutim, ako se koriste kao osnovni tretman, redovito se kombiniraju s herbicidima koji im proširuju spektar djelovanja na širokolisne korove. Osim po spektru, razlikuju se po brzini razgradnje u tlu (perzistentnosti). Neki od njih duže ostaju u tlu u aktivnom obliku, pa o tome treba voditi računa kad se planira kultura koja slijedi u plodoredu nakon njihove primjene.

Autor: Doc. dr. sc. Klara Barić