Odgovori na izazove u proizvodnji soje: Genomska selekcija i zakoni

Kao kultura koja sve više zaokuplja pažnju svjetskoj ekonomiji, proizvodnju soje prate i izazovi. Prema FAO-u, to je ograničeno iskorištavanje obradivih površina, osiromašena zemlja, uzgoj monokultura i zagađenje pesticidima - naročito u proizvodnji GMO uljarice.

Kako bi se stvorilo sjeme, odnosno sorte otporne na sušu, štetnike i negativne utjecaje klimatskih promjena, znanstvenici kroz genomsku selekciju prate promjene koje će odgovoriti izazovima. S druge strane, teži se Non-GMO proizvodnji, kako je uočeno da se takvo tržište razvija. Zato su rađene studije koje prate produkciju sjemena, namijenjenu isključivo za ekološku proizvodnju.

"Sustav se mora mijenjati"

Međutim, kako su istaknuli govornici na Svjetskoj istraživačkoj konferenciji o soji, sesiji o Europskoj soji, postoji nepovjerenje u moderne poljoprivredne prakse.

"Zato se sustav mora mijenjati", poručuje Ruud Tijssens spred "Agrofirm Group B.V".

Kako je ranije rekao direktor Odjela za proizvodnju i zaštitu bilja pri FAO-u Jingyuan Xia, strategija promjena se treba temeljiti na efikasnijem korištenju vode i gnojiva, promociji novih tehnologija, naročito u sektoru alternativa mineralnim gnojivima, edukaciji farmera u takozvanoj Školi poljoprivrednih usjeva (op.a) – Farmer Field Schools (FFS), spomenuta proizvodnja otpornih sorti i uspostavljanje strategija koja će urediti standarde u proizvodnji, mehanizme i financijsku podršku.

Srbija jedina samodostatna zemlja u Europi sa sojom

Što se tiče strategije EU, radit će se na zakonskim regulativama o deforestaciji Non-GMO certifikatima. Srbija je trenutno jedina zemlja u Europi koja je samodostatna u proizvodnji soje - i to nemodificirane.

"Trenutno imamo 381 sortu, od toga u Hrvatskoj je priznato osam, a u BiH 92. Ja sam jako ponosan što smo uspjeli prodati soju Kanađanima, što je veliko dostignuće", otkrio je za Agroklub Jegor Miladinović s novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtlarstvo koje je koorganizator Svjetske konferencije i istaknuo da se trude što više izvesti u Rumunjsku.

Ja sam više tradicionalni oplemenjivač, jer soju razvijate u polju, a ne u laboratoriju, ali radimo na brzini razvijanja, kaže Miladinović

"Naše sorte imaju visok prinos, i nisu samo dobro prilagođene našim uvjetima u regiji, već imaju i izuzetnu adaptabilnost na uvjete iz vanjske sredine. Dakle od Kanade do Kazahstana."

Koje su alternative?

Tijssens predlaže smanjenje stočarske proizvodnje u Europi, i povećanje proteinske, te se postavlja pitanje, kako će izgledati tranzicija stočara u bliskoj budućnosti?

"Moramo učiniti ovu uljaricu privlačnom za uzgoj - višom cijenom, primjerice da farmer ne nalazi veću isplativost u uzgoju pšenice", predložio je.

Naročito, što potrošači traže hranu koja nije stvorena u uvjetima koji uništavaju okoliš ili su u suprotnosti s pravima životinja. U tom slijedu, slušatelji predavanja postavljali su pitanja na predavanju o "Budućnosti soje" od toga koje su sve alternative mesu, koliko se zapravo upotrijebi namirnica da bi se napravila zamjena od soje s okusom mesa, koliko su ti proizvodi cjenovno pristupačni, do toga kako tofu učiniti ukusnijim?

Iz FAO-a poručuju da će postojati sloboda izbora za potrošače, a da pri tome bude zagarantirana sigurnost hrane.