Otpornost pšenice na zimske uvjete ovisi prije svega o rokovima sjetve

Na otpornost mladih biljaka pšenice na niske temperature vrlo je bitan optimalan rok sjetve i vremenski uvjeti koji vladaju u tom periodu. Svako šire područje ima svoj optimalni rok sjetve, a taj rok se obično kreće od 10. do 30. listopada.

Ako je početak klijanja i nicanja praćen s nižim temperaturama, a pšenica zasijana u kasnim rokovima sjetve, dolazi do usporenog rasta i može doći do propadanja od 10 do 20%, pa se preporučuje poljoprivrednim proizvođačima da, u tom slučaju, povećaju normu sjetve za taj postotak. U proljeće se obavezno mjeri sklop nakon prezimljavanja koji utječe na ukupan prinos kao jedan od faktora zajedno s primjenom agrotehnike i vremenskih uvjeta koji vladaju tijekom vegetacije.

Kod rane sjetve mlade biljke izrastu veće, tako izdužene i tanke ulaze u zimu, sklone su polijeganju i propadanju. Kod kasne sjetve mlade biljke su nedovoljno razvijene, male i neotporne su na niske temperature što može izazvati njihovo propadanje što sve utječe na smanjenje ukupnog prinosa.

Kako spriječiti pojavu žute patuljavosti ječma

Uspješno prezimljavanje pšenice ovisi od njenih priprema na niske temperature - kaljenje. Kaljenje se odvija da mlade iznikle biljke postepeno ulaze u period nižih temperatura, gdje se smanjuju procesi u biljkama i postepeno ulaze u fazu mirovanja, a to se odvija na temperaturi od 0 do -5 stupnjeva Celzijusa. Pšenica posijana u optimalnom roku sjetve, dovoljno iznikla do zime koja je prošla proces kaljenja može izdržati golomrazicu od -15 do -20 stupnjeva.

Bilo bi dobro da padne snijeg minimalno debljine 10-15 centimetara da zaštiti mlade biljke od niskih temperatura, izmrzavanja i propadanja. Pod snježnim pokrivačem biljke pšenice, posijane u optimalnom roku sjetve, dobro razvijene do zime, mogu podnijeti temperature preko - 20 stupnjeva Celzijusa.

Autor: dipl.inž. Nenad Erceg, Savjetodavna RS