Plitka obrada tla: 7 važnih činjenica o prašenju strništa

Vrlo važan zahvat nakon obavljene ljetne žetve je prašenja strništa, ali i njega nakon toga.  

Jednom je prof.dr.sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, želeći istaknuti važnost ove mjere rekao da bi prašenje bilo što uspješnije, plug bi trebalo montirati na kombajn, što znači, obaviti što prije. 

Ova se mjera ubraja u plitku obradu tla 6-10 cm, a smatra se da je u cijelosti obavljeno tek nakon zatvaranja prašene površine. Može se obaviti nakon usitnjavanja žetvenih ostataka ili u istom prohodu. Smjer prašenja strništa mora biti pod određenim kutom u odnosu na smjer redova biljaka, kako bi se postigao bolji efekt miješanja, pišu u knjizi "Obrada tla u agroekološkim okvirima", autori D. Jug, M. Birkas, I.Kisić. 

Ublažavanje gubitka vode iz tla 

Ističu kako u razdoblju između žetve i sjetve sljedećeg usjeva novi izolacijski površinski sloj tla nastao prašenjem može ublažiti gubitak vode iz tla. Zbog ranije požetih usjeva, manja je količina potrošene vode, a ta se prednost mora iskoristiti kvalitetnom obradom.

Nebrigom prema strništu ova se prednost može izgubiti za 2-3 tjedna, a u slučaju žege i za nekoliko dana.

Prašenjem bez zatvaranja površine ili potpunim izostavljanjem ove mjere i odnošenjem žetvenih ostataka s površine, gubitak vode tla drastično se povećava. U ekstremno vrućim danima ono gubi svoju elastičnost paralelno s isparavanjem vlage. Na tako prosušenom i tvrdom tlu, osnovna se obrada u jesen izvodi s gubitkom kvalitete i većim utroškom energije.

Obrada i njega u jesen razlikuje se od ljetne prema ostvarenom učinku, odnosno u jesen postoji izvjesno ograničenje u kvaliteti usitnjavanja i inkorporaciji biljnih ostataka u tlo.

7 važnih činjenica o obradi strništa

1. Zaštita i očuvanje vlage tla sa što manjim gubitcima te ublažavanje toplinskog stresa omogućeni su usitnjenim žetvenim ostacima, odnosno pokrivanjem površine tla s najmanje 30 % ili još bolje s 35 - 45 % te poravnavanjem i sabijanjem površine valjcima.
2. Zaštita strukture tla i njegova biološka aktivnost ovise o kvaliteti prašenja strništa i stupnju pokrivenosti žetvenim ostacima. Dobro pokrivena površina tla ublažava udarce kišnih kapi, za razliku od slabo pokrivene ili gole površine.
3. Rahlost prašenog sloja tla bitna je zbog upijanja oborina koje padaju na njegovu površinu. Ako ispod njega nema tabana obrade, voda će ujednačeno vlažiti tlo i neće nastati lokve koje uzrokuju zamuljivanje. Kada je prašenje izvedeno po mokrom tlu, zgnječeni donji sloj sprječavat će normalnu infiltraciju vode.
4. Grude koje su nakon obavljanja ove mjere približno iste veličine, ne veće od veličine šake, i valjkom ravnomjerno usitnjene i utisnute u tlo, jednako se ponašaju kada su mokre, vlažne ili potpuno suhe. Izmjenično prevlaživanje i prosušivanje utječe na površinu tla, ali i na sloj ispod nje. U tlu koje nije ravnomjerno obrađeno (tragovi neobrađenog tla), ne može se razviti ujednačena i skladna biološka aktivnost. Trake neobrađenog tla (npr. tragovi kotača u žetvi) nakon daleko će sporije omekšati u usporedbi s ostatkom, iako tijekom ljeta mogu biti više puta provlažene oborinama.
5. Kvalitetno prašenje strništa preduvjet je za kvalitetnu mineralizaciju u tlo inkorporiranih žetvenih ostataka. Neovisno o sezonskim oborinama u kvalitetno obrađenom tlu ima dovoljno vlage, zračni i toplinski režim povoljan je, a za odvijanje bioloških procesa mineralizacije organske tvari potrebna su sva tri parametra.
6. Jedna od zaštitnih uloga ove vrste obrade formiranje je kvalitetnog sjetvenog sloja za sjeme korova i volonterske biljke. Vitalno sjeme brže niče pri manjem gubitku vlage tla. Uništavanje izniklih korova ubraja se u zahvate njege kultura i mora se obaviti prije formiranja sjemena.
7. Dobro tempirani zahvati prašenja i njege tla ometaju normalnu biološku aktivnost štetnika. Kvalitetno usitnjena i ravnomjerno inkorporirana slama, bez većih nakupina, predstavlja lošiji životni prostor za većinu insekata. Slama koja je do žetve ostala zdrava, čak i nakon kvalitetno obavljenog prašenja nije podložna napadu patogenih gljivica.