Počinje sjetva sudanske trave, značajne krmne biljke

Sudanska trava (Sorghum sudanense) jednogodišnji je, vrlo značajan krmni usjev. Koristi se za hranidbu stoke, u obliku zelene krme, silaže ili sijena. Porijeklom je iz Afrike, odnodno Sudana. Raste u visinu do dva metra, ima busen i dosta lisne mase. Može se sijati od travnja pa do srpnja kao glavni, naknadni ili postrni usjev.

Zahvaljujući jakom korijenovom sustavu, ova biljka dobro podnosi sušu i visoke temperature. Povoljno reagira na navodnjavanje, ali ne podnosi niske temperature. Kako objašnjava savjetodavka Svetlana Zlatarić, uspijeva i na slabije plodnim zemljištima. Ne podnosi teška, podvodna, kisela i pjeskovita tla. Daje dva otkosa krme, a pri povoljnim klimatskim uvjetima i tri otkosa krme tijekom vegetacije.

Proljeće je najkritičnije, što se tiče temperaturnih uvjeta

Sudanska trava je biljka toplih krajeva i ima velike zahtjeve prema toplini. Minimalna temperatura za klijanje sjemena je od 8 do 10 stupnjeva pa od toga i ovisi prvi rok sjetve. Obično se ovisno od agroklimatskih uvjeta na našem području, sije nakon završetka sjetve kukuruza, u dva do tri roka, u razmaku od 15 do 20 dana.

Sije se na razmak 20 do 25 centimetara. Količina sjemena koja je potrebna za sjetvu je 35 do 40 kilograma po hektaru. Dubina sjetve je od tri do pet centimetara, ovisno od osobina zemljišta. Nakon sjetve zasijanu površinu treba povaljati.

Korištenje sudanske trave počinje ispašom tijekom ljeta, kada biljka dostigne visinu od 30  do 40cm, za hranidbu stoke. U zelenom stanju se kosi pred izbijanje prvih metlica, a za spremanje sjenaže kosi se kada biljka dostigne visinu od 60 do 70 cm. Za spremanje silaže, sudanska trava kosi se u fazi metličenja. Zbog brže regeneracije, ova krmna biljka kosi se na visini od osam do 10 cm.

U fazi kada se koristi za hranidbu, obično sadrži oko 10 posto proteina, 25 - 30 posto celuloze i oko devet posto mineralnih tvari.

Otpornost na sušu posebno važna u postrnoj sjetvi

U tijeku vegetacijskog perioda, daje od 40 do 60 tona po hektaru zelene mase ili do 15 t/ha suhe tvari. Otpornost na sušu kod ove biljke, u postrnoj sjetvi od presudnog je značaja, iako izuzetno povoljno reagira i na navodnjavanje.

Sudanska trava može se koristiti i do polovice listopada, nakon čega se zemljište može obrađivati. Zbog velike mase korjenovog sustava, ovo zemljište, međutim, najčešće nije pogodno za sjetvu jesenskih ili tzv. sitnosjemenih proljetnih usjeva. 

Sudanska trava jako isušuje zemljište

Dobri predusjevi za sudansku travu su leguminoze, kao i usjevi gustog sklopa koji zemljište ostavljaju čisto od korova. To su najčešće strne žitarice i okopavine. Uz kvalitetno izvedeno zaoravanje biljnih ostataka, ovaj usjev može biti dobar predusjev za jare biljke. Za ozime usjeve, ova biljna vrsta nije najbolji predusjev, zbog jakog isušivanja zemljišta i intenzivnog iskorištavanja rezervi dušika iz tla.

Sudanska trava je veliki potrošač hranjivih tvari pa uslijed toga ima i veće zahtjeve za gnojidbom. Imajući u vidu plodnost i opskrbljenost zemljišta hranivima, kao i planirani prinos, potrebne količine gnojiva su oko 160 kilograma dušika, 80 kilograma P2O5 (fosfora) i 60 K2O (kalija) po hektaru. Sav fosfor i kalij, kao i trećinu dušika, zaoravaju se u jesen, a preostala količina dušika u proljeće, odnosno, prilikom predsjetvene pripreme zemljišta. Nakon prvog otkosa preporučuje se prihrana usjeva s trećinom od ukupne količine predviđenog dušika.