Koje su najčešće pogreške koje narušavaju kvalitetu tla, a uzrokovane su obradom?
Tlo je rahli i plodni površinski dio čvrste Zemljine kore, pirodna tvorevina čija se svojstva mogu mijenjati (obnavljati i degradirati). Zahvaljujući sposobnosti skladištenja, pretvorbe i usklađivanja prirodnih resursa (vode, topline i hraniva) tlo je najvažniji medij nastajanja biomase.
Radi ublažavanja nepovoljnih fizikalnih utjecaja prirode i čovjeka ima sposobnost regeneracije, iako samo do određenih granica. Uporaba i korištenje poljoprivrednog tla i zemljišta prihvatljivo je ako su ispunjeni svi uvjeti za njegovo obnavljanje. Kako bi poljoprivrednici ispunjavali sve uvjete za obnavljanje tla trebali bi poznavati pogreške uzrokovane obradom koje narušavaju kvalitetu tla, a one će biti pobliže objašnjene u ovom članku.
Uporaba i korištenje poljoprivrednog tla i zemljišta prihvatljivo je ako su ispunjeni svi uvjeti za njegovo obnavljanje.
Zbijenost tla nastaje uslijed prirodnih (fizikalnih i kemijskih) i antropogenih (pod utjecajem ljudske djelatnosti) procesa. Zbijenost najčešće nastaje u prirodnim uvjetima u tlima s niskim sadržajem organskih i anorganskih koloida.
Tla se zbijaju zbog gubitka vode, isušivanja, utjecaja oborina (kiša i snijeg), ali i kao rezultat dužeg zadržavanja vode na površini tla. Obradom uzrokovano zbijanje mehanički je stres kojim se kvari struktura tla, propusnost za vodu, toplinu i zrak, a nastaje uslijed:
Kada govorimo o zbijenosti uzrokovanom obradom tla imamo zbijeni sloj nazvan taban pluga koji nastaje ispod oranog sloja u profilu tla između 20 - 36 cm, u ovisnosti od dubine oranja kao posljedica razmazivanja tla lemešom pluga i prolaza traktorskog kotača po dnu brazde. Osim taban pluga postoji i zbijeni sloj nazvan taban tanjurače koji nastaje zbog težine i klizanja diskova tanjurače u vlažnim i mokrim uvjetima obrade tla, ispod uobičajene dubine tanjuranja, na 6 - 18 cm.
Također,osim one uzorkovane obradom tla postoji i zbijenost uzrokovana gaženjem tla (prometovanje po tlu). Na stupanj deformiranosti tla utječe konstrukcija strojeva, opterećenje po jedinici površine i dužina trajanja stresa, proklizavanje kotača, veličina kontaktne površine tla i kotača te svojstva tla (npr. sadržaj vlage i organske tvari, nosivost).
Nakon svake radne operacije koja uzrokuje oštećenje, treba što prije primijeniti mjere popravka tla radi smanjenja nastalih oštećenja.
Pri dubljoj obradi suhih, slegnutih i zbijenih tala nastaje veliki broj agregata velikih dimenzija - gruda. Svojstva tla, kao što je npr. sadržaj gline i organske tvari, čimbenici su koji značajno utječu na ovaj proces. Jedna od karakterističnih posljedica obrade tla koja kontinuirano dovodi do razgradnje humusa povećana je izloženost riziku nastanka gruda (ilovasto i glinasto tlo). Višegodišnjom kontinuiranom primjenom obrade kojom se konzervira organska tvar ublažava se sklonost tala prema slijeganju i nastanku gruda.
Mehaničke zahvate obrade radi usitnjavanja gruda na suhom tlu prati nastanak praškaste strukture. Praškasta struktura tla jače je izložena eroziji vodom i vjetrom, zamuljivanju uslijed jačih kiša i nastanku pokorice nakon isušivanja. Kontinuirana primjena radnih operacija obrade tla koje uzrokuju nastanak grudaste i praškaste strukture doprinose degradaciji tla.
Jedan od čimbenika koji uzrokuje eroziju tla vodom jesu oborine (intenzitet, trajanje, veličina kapi, količina snijega, brzina topljenja snijega), drugi je nagib obradive površine, čija se strmina, duljina, oblik i izloženost meteorološkim utjecajima ubrajaju u važne čimbenike. Navedeni čimbenici nisu pod utjecajem obrade tla.
Čimbenici koji utječu na eroziju vodom su način transporta vode u tlu, sadržaj vlage, struktura, nehomogenost površine i pokrivenost vegetacijom. Erozija tla vjetrom proces je odvajanja, odnošenja i ponovnog nagomilavanja čestica tla na drugom mjestu.
Štete od voda na obradivim površinama uzrokovane su prirodnim procesima, ali i načinom gospodarenja tlom. Redovito i dugotrajno zadržavanje vode na površini ima negativan utjecaj na kemijske i biološke značajke te mehanička svojstva tla.
Dugi period zadržavanja vode na površini tla umanjuje njegovu obradivost i plodnost zbog čega se umanjuje i gospodarska vrijednost obradive površine. Štete od stagnacije vode na površini tla povećavaju se i zbog ispiranja dušika u podzemne vode, a zatim u vode stajaćice (ekološka šteta).
Uslijed prevelike vlažnosti dolazi do ispiranja koloida tla u dublje slojeve koje dovodi do formiranja zbijenog sloja, koji u konačnici pogoršava (sprječava) procjeđivanje vode u dublje slojeve.
Tla moraju biti u takvom stanju da mogu uskladištiti što više vode. Od ukupne količine vode koja dolazi u sustav privremeno je suvišan samo onaj dio koji tlo i u dobrom stanju ne može uskladištiti.
Raznim djelovanjima na tlo (zaoravanje pašnjaka, konvencionalna obrada, kalcizacija, navodnjavanje, povećanje aktivnosti aerobnih mikroorganizama i razgradnje organskih tvari s većim udjelom ugljika) dolazi do jačeg oslobađanja ugljika, zbog čega dolazi do njegovog gubitka. Sadržaj ugljika u površinskom sloju do 30 cm, na tlu koje prethodno nije obrađivano, smanjuje se za oko 20 % tijekom prvih pet godina obrade (u klimatskim uvjetima panonske regije prosjek je oko 3 t ha-1).
Poljoprivredna tla kao i biljke igraju važnu ulogu u vezivanju i skladištenju atmosferskog CO2. Vezivanje CO2 doprinosi ublažavanju globalnih klimatskih promjena. Uporaba tla na osnovu učinka na organsku tvar može biti održiva, uravnotežena ili s povećanim gubitkom, kako slijedi:
Cijena knjige iznosi 150,00 kn, a možete ju naručiti putem mail adrese hdpot@pfos.hr ili na adresi HDPOT, Kralja Petra Svačića 1d, 31000 Osijek te pozivom na brojeve telefona +385 31 554 819 i +385 31 554 896.
Izvor: D. Jug, M. Birkas, I.Kisić; Obrada tla u agroekološkim okvirima, Osijek 2015.
Tagovi