Postrnom sjetvom do dvije žetve - ječam u listopadu, soja u lipnju

Procjenjuje se da je ove godine u Hrvatskoj posijano oko 15 tisuća hektara postrne sjetve, većinom soje, uz nešto suncokreta i kukuruza, kaže nam Ante Rogić, voditelj veleprodaje za sjeme i zaštitu u Axereal Croatia. 

Postrna sjetva, podsjeća, novi je koncept koji je kod nas postao popularan prije nekoliko godina, a dolazi iz Njemačke i Francuske. 

"Glavni koncept je jednostavan – na istoj oranici imamo dvije žetve godišnje: jedan glavni usjev i jedan postrni. Kao najbolja varijanta pokazala se sjetva ječma u jesen, nakon koje slijedi postrna sjetva soje", pojašnjava. 

Produžena vegetacija i znatno veći prinosi 

Sjetva ječma obavlja se u listopadu, a žetva u lipnju, nakon čega odmah slijedi sjetva postrne kulture, najčešće soje, koja se žanje krajem rujna ili početkom listopada.

"Time smo produžili vegetaciju i postigli znatno veće prinose u usporedbi sa sjetvom u ranim proljetnim rokovima, za koje je ječam inače predviđen", pojašnjava Mario Đukić, menadžer komercijalnog tima. Dodaje, druga važna inovacija je sjetva postrne soje, koja je proizašla iz njihovog programa sjetve ranih ozimih ječmova. Ova soja ima vrlo kratku vegetaciju, koja traje oko 90 do 95 dana.

Ono što čini ovu praksu posebnom je dodatna zarada uz minimalna ulaganja, napominje Rogić. Tlo je već obrađeno, a na oranici tijekom ljeta ne raste korov, što je bio problem u prošlosti. "Osim toga, pokrov na zemlji pomaže spriječiti eroziju i poboljšava vodno-zračni režim te mikrobiološki sastav tla“, dodaje. 

Prednosti postrne sjetve uključuju poboljšanje kvalitete tla, sprječavanje erozije, održavanje tla pokrivenim cijele godine i povećanje prihoda za proizvođače.

Lideri u proizvodnji pivarskog ječma

Axereal je u Hrvatskoj prvenstveno prepoznat kao najveći organizator proizvodnje pivarskog ječma, s ugovorenom proizvodnjom na približno 15 tisuća hektara diljem zemlje. 

"Osim toga, bavimo se proizvodnjom, doradom i prodajom sjemena soje i pšenice. Jedno smo od rijetkih doradnih postrojenja u Hrvatskoj koja koristi optički čistač, što nam omogućuje da ponudimo samo najkvalitetnije sjeme", objašnjava Đukić. 

Prema službenim podacima, ova tvrtka danas drži 30 posto udjela i vodeća je kompanija u segmentu sjemena soje. Njihov daljnji fokus su sjemena pšenice, s obzirom na nadolazeću sjetvu, a isti pristup primjenjuju i na cijeli asortiman.

"Imamo vrhunsku genetiku, visokorodne sorte izuzetne kvalitete i iznimno kvalitetnu doradu. Naš laboratorijski tim pušta na tržište samo najkvalitetnije sorte soje, kukuruza, ječma i pšenice. Posebno smo usmjereni na vlastite površine, uključujući veliko ogledno polje u Novoj Gradiški, gdje sve prolaze rigorozna testiranja prema svojim karakteristikama", pojašnjava Đukić.

Kada je riječ o soji, fokusiraju se na grupe zriobe, broj mahuna i njihovu visinu. Slično postupaju i s pšenicom. Prvo je proizvode na vlastitim površinama, a zatim dorade i distribuiraju svojim partnerima. 

Njihove najprodavanije sorte soje su ES Tribor i ES Pallador. 

"Tribor, iz grupe zriobe 0, najrasprostranjeniji je u Hrvatskoj te se dokazao u uvjetima sjeverozapadne i istočne regije. Iz grupe zriobe I ističe se ES Conqueror, koja je postigla izvanredne rezultate", dodaje.

Također, rade s ranim varijantama iz grupe zriobe 000, prilagođenim područjima s kraćom vegetacijom i obilnijim padalinama. Na krajnjem istoku Hrvatske uzgajaju Lissabon, Comandor i Aurelina.

"Posebno bih izdvojio Maestral, koji pripada ranoj vegetaciji i nalazi se na prijelazu između grupa 000 i 00. Ova sorta iznimno je prinosna, a u povoljnim godinama daje vrlo visoke prinose", dodaje Đukić.

Inovacije za budućnost

Što se tiče pšenice, fokusirani su na sorte Basilio, Complice i Providence. Riječ je o visokoprinosnim pšenicama s odličnim proteinskim svojstvima. Posebno se ističe Basilio, najranija pšenica na hrvatskom tržištu, koja stiže na žetvu u isto vrijeme kad i jari ječmovi. 

"U mogućnosti smo ponuditi pšenicu koja se dokazala na tržištima u Francuskoj zahvaljujući svojoj genetici, a posljednjih godina pokazale su se uspješnima i kod nas. Naš je cilj ponuditi nove sorte, što činimo kroz pokusne sjetve, kako bismo utvrdili koje najbolje odgovaraju specifičnom tlu i klimatskim uvjetima", kaže Rogić.

Na temelju ovogodišnjih prinosa na terenu, koji su prelazili deset tona po hektaru, mogu se pohvaliti rezultatima koji osiguravaju visoku kvalitetu i s kojima će proizvođači biti izuzetno zadovoljni.

Nove ideje koje žele predstaviti tržištu odnose se na sjetvu finskih sorti jarog ječma. Plan im je dodatno skratiti period vegetacije, dok istovremeno traže ječam koji će u tim uvjetima postići maksimalne prinose.

"Uvijek idemo u novom smjeru, a na vlastitim površinama već treću godinu uzgajamo lan, što je samo dio naših stalnih napora da donesemo nove inovacije na tržište. Cilj nam je ponuditi nešto novo, zanimljivo i, što je najvažnije, dohodovno našim proizvođačima", zaključuje Đukić.