Pretraga tekstova
Počinje jedna od najskupljih i najneizvjesnijih proljetnih sjetvi
Hrvatski poljoprivrednici, koji su već godinu i pol bez poljoprivrednih potpora za ratarske kulture na pragu su jedne od najneizvjesnijih i najskupljih proljetnih sjetvi do sada, kaže Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Osijek.
Nad navodi kako se sveopća nestašica novca osjeti na svakom koraku zbog čega je i promet repromaterijalom gotovo potpuno stao, a što je zanimljivo, cijena mu raste iz dana u dan.
- Zbog ove nezavidne situacije u kojima se sada nalaze poljoprivrednici smatram da će se morati više angažirati sve nadležne institucije. Ovaj tjedan, naime, očekujemo iz Ministarstva poljoprivrede ozbiljnu informaciju o isplati poljoprivrednih potpora. Imamo informacije da bi jedan veći iznos trebao biti isplaćen u novcu (a ne u vaučerima kako se nagađalo) do kraja ožujka, a ostatak do 30. lipnja, kako je to uostalom Zakonom o poljoprivrednim potporama predviđeno, kaže Nad, te dodaje kako će poljoprivrednu proizvodnju kreditima vjerojatno pratiti i Hrvatska banka za obnovu i razvoj.
Najviše je, kako doznajemo, poskupjelo mineralno gnojivo i to one vrste koje se najviše upotrebljavaju, primjerice, urea koja je skuplja 24 posto, kan 17 posto, popularna “petnaestica” 18 posto. Poskupio je i plavi dizel kao i zaštitna sredstva, a sve su sjemenske kuće i pripremile dovoljne količine sjemena, ali i podigle cijene.
I Poljoprivredni institut Osijek također je pripremio, kako je izjavio ravnatelj dr.sc. Zvonimir Zdunić, za proljetnu sjetvu dovoljne količine sjemena svih najvažnijih ratarskih kultura, a cijene sjemena su korigirane u odnosu prema lanjskoj godini i sada su više, ovisno o vrste sjemena, od 5 do 10 posto. Na Institutu računaju kako će u Hrvatskoj ove godine biti zasijano kukuruzom gotovo 300.000 ha, što bi bilo 10-15 posto manje u odnosu prema 2011. te kao mogući odgovor na takav scenarij rade i na otvaranju novih izvoznih tržišta.
- Jesenas je zasijano više površina pod pšenicom za 50.000 hektara nego godinu ranije te je i to jedan od razloga zbog kojega smo oprezni pri procjeni ukupne površine koja će biti zasijana kukuruzom ovog proljeća, kaže dr. Zdunić.
Prema nekim procjenama, na području Osječko-baranjske županije planira se proljetnim kulturama zasijati ovog proljeća oko 130.000 hektara, od čega najviše kukuruzom - oko 75.000 hektara, šećernom repom približno 12.000 ha, sojom 18.000 ha, a zbog suše koja se već pojavila očekuje se povećan interes za sjetvu suncokreta koji je dobro podnosi.
Autor: Zdenka RUPČIĆ
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje