Protiv glodavaca u polju samo pješadijom? Koje su još mjere kontrole?

Dugo vremena nije bilo ovakve najezde miševa i voluharica na poljima, a koji najviše i to nepopravljive štete prave na ozimim kulturama. Mnogi su ratari stavljeni pred zid jer su ograničeni upotrebom rodenticida, a onih, koji su dozvoljeni, teško je pronaći u specijaliziranim trgovinama. Kako saznajemo od izvora koji je želio ostati neimenovan, tvrtke koje se bave njihovom proizvodnjom, ne mogu proizvesti sredstava za suzbijanje kolike su potrebe u mnogim europskim zemljama.

U njemačkoj saveznoj državi Meckelnburg-Zapadno Pomorje rast populacije zabilježen je već u studenom dok Mađarska javlja o velikim štetama koje su napravile voluharice. S njima se u Francuskoj bore pomoću robotskog stroja koji aplicira mamce u rupe na travnjacima za ispašu. 

Pješadijom protiv pošasti

Svjedoci smo nedavnog pomora ptica u Slavoniji, a do kojeg je došlo, zaključila je struka, zbog ilegalnog otrova koji se navodno kupuje u susjednim državama. Najviše su nastradali upravo prirodni neprijatelji glodavaca - škanjci mišari i druge ptice grabljivice. 

Katastrofa u Slavoniji: Bacali otrov po njivama da bi riješili glodavce pa potrovali ptice

Do ovoga ne bi došlo da su sredstva primijenjena prema uputstvima, odnosno direktno u aktivne rupe, kaže prof.dr.sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.  

"Budućnost možda donosi upravljanje dronovima pomoću umjetne inteligencije, a koji će prepoznavati područja ispaše glodavaca, te im upucavati otrovne mamce direktno u rupe. No, za sada, samo pješadijom možemo protiv ove pošasti", komentira. 

Sredstvo direktno u aktivnu rupu

Prije svake primjene rodenticida, prvo treba provjeriti koje su rupe aktivne. Kontrolno područje treba biti oko 250 m2. Sve rupe na toj površini treba začepiti i ostaviti 24 sata, a nakon toga prebrojati otvorene. Preporuka za tretiranje je pet do osam otvorenih na 250 m2. No, sredstva treba ubaciti direktno u rupu, nikako bacati po površini, odokativno. Primjerice, ako je riječ o Arvalinu, dovoljna su tri zrna sredstva. On se prema uputama koristi u ratarskim i povrćarskim kulturama, vinogradima, voćnjacima, nasadima ukrasnog bilja, šumskim kulturama te na livadama i pašnjacima, a količina primjene je 2 kg/ha u jednoj primjeni ili 3 puta po 0,66 kg/ha. Najveća dopuštena količina primjene je 6 kg/ha.

Nakon što je sredstvo ubačeno u rupu, ona se opet mora začepiti tako da glodavac ne može izaći van, već ga se prisiljava da uzme ponuđeno, te da ne izađe prebrzo na površinu. Otrov djeluje dok je još pod zemljom, a leš štetnika tada nije izložen predatorima. "Jer, ako izađe, a uoči ga neki grabljivac, eto otrova u krivom, neciljanom organizmu. A jedan mrtav predator jednako desetine nepojedenih plijenova taj dan, i ostale dane koji dolaze", naglašava Stipešević svjestan problema poljoprivrednika koji obrađuju velike površine, a to je dugotrajan obilazak, nedostatak ljudi, obučenost za rukovanje i drugo, a što u konačnici dovodi do toga da broj glodavaca neće biti uspješno smanjen. 

Kako privući pomagače?

No, postoje i pomogači u ovom poslu. Pored ptica, tu su i mačke, lisice pa čak i čagljevi te zmije koje kontroliraju ove štetnike. "No, da bi u tome bili uspješni, treba im osigurati mjesto gdje će ovi predatori boraviti i raditi na podmlatku, kao što su gnjezdišta, duplje i to u vrijeme kada su najaktivniji, što je obično u proljeće", ističe profesor dodajući kako treba iskoristiti sve ono što Europska unija plaća kroz trenutne intervencije 78.01. 

"Treba podići žive ograde, šumarke, usamljena debla, vjetrobrane i sve poznate načine obogaćivanja krajobraza bioraznolikošću staništa za predatore, uključivo i čuvene T-motke za ptice grabljivice, ukoliko drugih povišenih krajobraznih odlika nema", savjetuje dodajući kako ne bi bila na odmet i koordirana akcija s lovcima, da i oni sudjeluju u mjerama smanjenog odstrijela, podizanjima hranilišta za predatore i sl., a kako bi utjecali na konstantnost i rast njihove populacije u prirodi.

Kazniti? Koga? 

Na pitanje treba li kazniti nekoga za nedavni pomor ptica, Stipešević burno reagira. "Kazniti? Koga? Farmere kojima smo ruke otjerali u pečalbu, a ovo malo što je ostalo je sve starije i starije", pita kategorički i komentira kako bi se trebalo vratiti vremeplovom pa kazniti odgovorne za zelenu revoluciju koja nam je donijela mineralna gnojiva, a time i smanjenje broja farmera, farmi i prifarmskih životinja pa onda traktore koji svojim radnim kapacitetima pojedu oranicu kojima je prije konjska i volujska sprega radila jutro dnevno, a odmor tražila pod bioraznolikim obilježjima krajobraza, tj. usamljenim deblima, živicama i sl. 

Glodavci na polju? Primamite ptice grabljivice ili štetnike odbijte biljkama i mamcima

"Donijela je i kemijske pesticide koji su doveli do trovanja predatora, ali i njihove lobističare koji pri Europskoj komisiji lobiraju za njihovu daljnju uporabu, bez obzira na dokaze zdravstvene zajednice o otrovnosti istih i za ljude", ogorčeno priča i dodaje kako je dio krivnje i u globalnom zatopljenju jer nema hladnoće da malo "stanji" populacije na poljima.

Smatra da bi potencijalna biološka kontrola možda bila rješenje, tj., da se uslijed velikog broja počne širiti neka bolest među miševima, odnosno zoonoze. "No, neke od tih bolesti mogu prijeći i na ljude, kao što su mišja groznica, Q-groznica i slične. Dakle, treba dočekati da prirodni boom na poljima prestane, najbolje sam od sebe, a na nama je da priglimo zelene politike EU, kao i novce za zelene mjere te da podizanjem bioraznolikosti naših njiva unesemo ravnotežu na duge staze", zaključio je Stipešević. 

^{Foto: Depositphotos/henk.bogaard/M.C.C.}