Pretraga tekstova
Raste potražnja Sjeverne Afrike za pšenicom. Kako se kreću cijene na burzama?
Cijene pšenice su nastavile padati. U srijedu je bila najjeftinija u posljednjih mjesec dana. Na MATIF-u se za tonu najvažnije krušarice trebalo izdvojiti 281 euro, što je pad od 6 eura/t. Smanjenje cijena je izazvala isporuka ruske pšenice Egiptu.
Istovremeno je Ukrajina predložila produženje ugovora o žitaricama na godinu dana, a ne kao do sada na 120 dana.
Kukuruz je pratio i pao za 1,75 eura/t. Tako je cijena na tržištu budućnosnica za ožujak iznosila 291,75 eura/t. Cijena uljane repice je pala za 2,75 eura/t, ali je unatoč tome zadržala rast. Za tonu je trebalo izdvojiti 558 eura/t. Četvrtak je na MATIF-u donio lagani rast cijena svih kultura, a na čikaškoj burzi lagani pad.
Na CBoT-u cijena pšenice s početnih 260,03 eura/t pada na 255,18 eura/t. To je pratio kukuruz, koji je s početnih 252,61 eura/t bilježio blagi pad.
Isto se dogodilo i sa sojom čija je cijena po otvaranju burze bila 536,60 eura/t, a sredinom četvrtka je iznosila 533,39 eura/t. Cijena zobi je 236,63 eura/t.
Na cijenu pšenice će utjecati potražnja iz zemalja Sjeverne Afrike. U ovom području zima je bila pretopla i presuha što je rezultiralo slabom žetvom i povećalo potrebu za uvozom.
Europska prognostička služba MARS ukazuje da su najvažnija područja za uzgoj žitarica pogođena sušom. To se prije svega odnosi na Alžir, Maroko, dijelove Tunisa i Libije. Pad prinosa se kreće od 15 do 24 posto. Žetva ječma će biti manja na pojedinim područjima i do 30 posto. Očekuje se i veliki pad prinosa pšenice.
Ministarstvo poljoprivrede SDA dalo je procjenu na ovogodišnju potražnju u regiji od 47 milijuna tona. Uvoz zadovoljava oko 30 miljuna tona, a potražnja je u stalnom porastu.
Tagovi
MATIF CBoT Tržište žitarica Cijena pšenice Cijena kukuruza Cijena soje
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje