Lani su imali najskuplju sjetvu, otkupna cijena uredno pada, a već žetva ječma koji je pokazatelj što će biti s pšenicom, pokazuje znatan pad prinosa. Ratari traže hitno rješenje.
Put Zagreba i Ministarstva poljoprivrede krenuli su jutros predstavnici ratara pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.
Zakazan je, naime, sastanak s ministricom Marijom Vučković jer situacija u sektoru je, kako nam kaže predsjednik Odbora za ratarstvo HPK, Petar Pranjić, takva da vodi u propast. Razgovarat će se o posljedicama vremenskih okolnosti na žetvu, stanju na tržištima, ali i o uređenosti tržišta između proizvođača i otkupljivača.
"Ili će biti rješenja ili ćemo traktorima na ulice i granične prijelaze", upozorava navodeći da je stanje iznimno teško jer su prinosi više nego podbacili, a otkupna cijena žitarica uredno pada.
S polja je skinut ječam (pivarski i stočni) čiji je prinos bio tek 3-4 tone po hektaru, a on je upravo pokazatelj i što će biti s pšenicom. Silna kiša i druge vremenske neprilike smanjile su količinu, a s druge strane najskuplju sjetvu koju su imali u jesen prošle godine, prati nikad teže iščekivanje žetve i bojazan da će pšenica biti tržena s tek jednom kunom po kilogramu.
"Prošle su godine ratari uložili 13.500 kuna po hektaru u sjetvu da bi sada došli do toga da će dobiti tek pet ili šest tisuća. To je propast! Ljudi će zaglaviti u dugovima", ogorčen je Pranjić napominjući da mnogi zaboravljaju da dobavljači traže garanciju. Stoga brojni jamče zemljom - svojom, ne državnom i primjerice kao zalog stave 20 hektara. U situaciji kada prijete ogromni gubitci, to može dovesti do toga da se dobavljač s 1. kolovoza upisuje u gruntovnicu kao novi vlasnik.
Hrvatski ratari na udaru jeftine ukrajinske pšenice, traže pomoć Bruxellesa
Sam izračun troškova ulaganja koji je za njih izrađen na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek, nose i u resorno ministarstvo. Kotacije cijena su poznate - ječam je sad već na 120 eura/ha. Prema tome, ono što će tražiti od ministrice te da predloži Vladi, je da se uvede zaštitna cijena pšenice.
"Ako se može zaštititi ulje, meso i što sve već, pa valjda je i pšenica od životne važnosti. Ako ne, nek objašnjavaju turistima zašto su hrvatski poljoprivrednici na granici", kaže prvi čovjek Odbora dodajući da se puno očekuje od sastanka na kojem će uz predstavnike HPK biti i predstavnici Hrvatske gospodarske i obrtničke komore. Prije svega razumijevanje stanja da sektoru koji je dosad bio jedan od zdravijih u poljoprivredi, prijeti potonuće.
Tagovi
Autorica
Usjevima prijete štetnici i bolesti - posebno je ugrožena jedna vrsta žitarice
Od Crnog mora do SAD-a ekstremni vremenski uvjeti ugrožavaju usjeve
Prve procjene: Zasijano 30 tisuća hektara manje pšenice, više površina pod sojom
Rastu cijene žitarica, ali su i dalje jeftinije one iz crnomorske regije
Otpor počinje ovdje - poručuju stotine španjolskih i francuskih poljoprivrednika
Španjolski i francuski poljoprivrednici blokirali su u ponedjeljak ceste duž granice obje države uoči izbora za Europski parlament prosvjedujući protiv, kako kažu, nepošt...
Damir Senj
prije 1 tjedan
I mi čemo u blokade ako se ovako nastavi, samo neznamo kada i koje godine.
Damir Senj
prije 11 mjeseci
Nemora nitko na granice ili pred ministarstvo jer će policija prepriječiti puteve. Umjesto toga mi njima napravimo prepreku svatko izveze traktor pred kuču preko ceste da nitko nemože proči ( PROPUŠTANJE OBVEZNO SAMO ZA HITNU I VATROGASNE POSTROJBE ) pa neka ministarstvo sa svojim premijerom promisli kuda će turisti putovati. Zašto trošiti skupo gorivo do ZG ako možeš kod kuče gledati traktor na cesti i još iz hladovine a ne da se pržiš u ZG na suncu
Antun TUNA Stojanović
prije 1 godinu
Hahhhahha, čuj ovo, NA GRANICE, pa mi nemamo muda do Zg otići traktorom. Dok je dvojici dobro jebo ostale. Činjenica je da tu dobro prođu samo sindilalne vođe koji dobiju u pa dže a nama nešto na muljaju i eto vratite traktore kućama. Ugledajmo se na Francuze. Njihovi sindikati su na čelu prosvjeda, tuku se s policijom
Gardunko
prije 1 godinu
Mali poljoprivrednik,cilj i je "posječi šumu" da ostane u svakoj opčini po jedno "drvo"(po mogučnosti načelnikov sin).
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Gardunko,ti od drveta ne vidiš šumu.Svaka općina ima nekog svog načelnika ili lokalnog šerifa,ali to nema veze sa cijenama poljoprivrednih proizvoda,a za male cijene su odgovorni regionalni šerifi i država koja im to omogućava.Na pitanje zašto poljoprivrednici stalno hoće više zemlje je jednostavan odgovor;a to je da te sistem gura naprijed.Moraš svake godine raditi sve više da bi ti ostajalo jednako kao prije.Znači svake godine nas muzu sve više i više nam otimaju u postocima od neke naše eventualne zarade,pa moraš stalno povećavati proizvodnju da bi mogao preživjeti.Oni koji to nemogu pratiti financijski ili jednostavno fizički polako propadaju.Kapitalizam traži inovacije,nove tehnologije,stalne investicije,profitabilnost i tako funkcionira sistem u stalnom proširivanji i konstantnoj potrošnji,inače odumire cijeli sistem.Karikiram,prije 10g si mogao živjeti od 50ha,dok prije 5g si morao imati već 75ha da bi opstao,a sada te gura već na 100ha.Kada više ne budeš to mogao pratiti pojest će te netko mnogo veći.Te iste velike,kada dovoljno narastu će pojesti neki strani investitor,kao na primjeru Agrokora.Sve je to dobro izrežirano,ništa se ne dešava slučajno.Ostati će neki manji broj najžilavijih opg-ova,entuzijasta,čisto da popune statistiku i uljepšaju sliku društva.Mladin je dobro primjetio da ni poticaj više ne može pokriti gubitke,a uostalom poticaj godinama ostaje isti,dok troškovi odoše u nebesa.
Gardunko
prije 1 godinu
Nije istina da se ne vrijedi boriti za zemljište. Ratarstvo je vrlo unosan biznis. Dođite u općinu Garčin pa vidite imovinu načelnika i njegova sina, sve će vam biti jasno.
mladin
prije 1 godinu
Vise se ne vrijedi boriti ni za zemljiste, cak ni poticaj ne moze izvuci ovo u plus. Do sad je bio slucaj da ce ti ostati barem neki dio poticaja i na taj nacin se zivi. Sad niti vise zemlje ne vrijedi.
Marta Radić
prije 1 godinu
Da , stvarno mi seljaci smo velike budale... Borimo se za polj zemljište , cijene zakupa nikad više , cijene kupnje nikad veće...te kažemo da se na ratarenju ne zarađuje... Pa zašto raditi ako se gubi...pa bolje ne raditi.... Jasno je da je matematika kod svakog drugačija...ali bez matematike nema proizvodnje i napretka
Gardunko
prije 1 godinu
Kuknjava a nikad veća borba za poljoprivredno zemljište. Pa pogledajte šta rade lokalni šerifi(načelnici općina),namještaju natječaje i dodjeljuju svojoj djeci zemlju. Pa ne bi valjda oni uvaljivali svoju djecu u dugove i probleme...
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Svi spočitavaju seljacima lanjsku veliku zaradu i možda je netko na nekoj mikrolokaciji dobio neki pljusak,pa je imao solidne prinose,ali kod nas su prinosi bili dosta loši,suša presudila.Kukuruz je bio oko 7t,soja 2-2,5t,pšenica 5,5-6t i nešto se zaradilo,ali ne i obogatilo,ali je to sve pojeo tsunami od inflacije ulaznih inputa.Ove godine je baš dobro krenulo,pa se u našim krajevima vrši ječam po 2-3t/ha,jer je sve plivalo.Istina je da se pšenica ne mora sijati,ali ne mora se ništa sijati,pa neka sve uvezu,ili neka narod jede skakavce.Kako je svagdje u svijetu pšenica strateška kultura,a ti zapela kako ne treba sijati pšenic,a cijena pšenice obično veže i druge cijene.Istina je da se baš ne mora imati četiri kulture,ali je onda i istina da ti ne moraš imati konzervacijsku obradu,pa ako će mo tako rezonirati ne moraš niti tražiti poticaj.Što bi po tebi trebalo kod nas sijati,a govorimo o velikim površinam,a ne 1-2kj aronije isl i koji su to krasni primjeri?Recimo kod nas je zemlja jako teška,pa povrće ne dolazi u obzir.Uljanoj repici su presudili zabranom učinkovitih insekticida.Suncokret je veliki rizik,jer u Posavini rane i dugotrajne jesenje magle često upropaste sav urod i dovedu žetvu u pitanje.Koje su to pofitabilne kulture,a da se uklapaju u plodored.Cijela poanta ovg pisanja se svodi na jedno pitanje,a to je zašto su kod nas svake godine cijene najmanje u cijeloj EU?Kada hoće otepsti seljaka svi kažu,pa izvezite pšenicu,a dobro znaju da je većina zadužena za repromaterijal i nema mogućnost ni da čeka bolju cijenu,a kamoli da izveze pšenicu.Neznam zašto,ali ti Marta braniš neobranjivo.Nameće se logičan odgovor zašto....
Stjepan Jelenčić
prije 1 godinu
Pa vodi se skrivena politika vlade! Cijene pšenice su lani bile realne obzirom šta se najavljuje za ovu godinu, tako će propasti mnoga mala gospodarstva i otvoriti put velikim igračima, tako da država ne mora trošit novac u komasacije! Dolje u prilogu baš Marta Radić govori o nekoj lanjskoj zaradi, ma hajde kako se dušo dugo baviš ratarstvom, ako se uopće baviš, pa izračunaj po hektaru ulaganja u sjetvu pšenice, objavi da vidim kako stojiš sa matematikom!
Nikola Jurisic
prije 1 godinu
Samo hrabro biti ce to sve dobro
Marta Radić
prije 1 godinu
Teško je komentirati , ali problemi s pšenicom već 30 godina kako je države. Nigdje ne piše da se pšenica mora sijati , kao što ne piše da se moraju imati 4 kulture...to je izbor...Nije točno , da Slavonija nema što drugo uzgajati ..ima dobrih primjera.. Ako su cijene u RH niske ..izvesti treba pšenicu gdje su više...te ne treba slušati spomenutu N.B. Bilo je huke i buke godinama oko cijene pšenice , nažalost pojedinci su dobro prošli , a ostali ništa...tako da priča sa pšenicom je voda duboka.
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Draga Marta,ne znam kojom se proizvodnjom baviš,ali ajde nemoj više sjedati na muku ljudima.Jučer čitam u Glasu Slavonije što tupi Nada Barišić iz Žita i kako pravda niske otkupne cijene,pa navodi kako je izvoz u Italiju pao za 130%(?!?),pa mulja kako je cijena na burzi 200€,pa troškovi prevoza,koda drugi nemaju troškove prevoza itd,a ti bi Marta mogla ruku pod ruku sa njom.Pšenica se uzgaja zbog plodoreda,a od ove godine je nametnuto minimalno četiri kulture za veće proizvođače od 30ha.Drugo,ne uspijevaju sve kulture svagdje,pa su ljudi uvjetovani koje kulture mogu uzgajati,ali logično je da se u Zagorju sadi vinova loza,a u Slavoniji sije pšenica.Treće,recimo Mađarska sije deset puta više pšenice od svojih potreba,pa nitko ne govori zašto siju pšenicu i svake godine imaju veću cijenu od nas.Četvrto,zašto su Mađari i neki drugi zabranili uvoz ukrajinske pšenice,a kod nas nisu i nitko ne smije znati tko je uvozi,po čijoj je to direktivi.Kažeš da poljoprivreda nije socijala i to je ok,ali ovo stanje je politički izrežirano i nema veze sa tržištem ,pa neka onda politika i vadi kestenje iz vatre.Veliki otkupljivači dogovaraju najniže cijene u EU i prošle godine su prijavljeni,ali se HANFA još nije očitovala o slučaju,je li to dovoljno govori samo za sebe.Zadnje da napomenem da je Slovenija prošle godine izračunala proizvođačku cijenu pšenice i svi su otkupljivači to morali ispoštovati,a ne da lihvare seljake.Situacija puno kompleksnija,tako da nije dobro davati paušalne izjave.
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Petre , propast je počela kad je Tuđman oko sebe okupio komunističko udbaške besposličare !Od Tuđmana pa do 2023 ova kvazi državica nema ni STRATEGIJU razvoja poljoprivrede ! Trgovački centri u vlasništvu stranaca , velike površine zemlje u vlasništvu stranaca , Hrvatska je otvorena za uvoz poput javne kuće , samo u toj javnoj kući seljaci su ispod statusa PROSTITUTKE , jer PROSTITUTKE imaju mogućnost da odrede cijenu usluga , a seljacima cijenu određuju drugi !
Marta Radić
prije 1 godinu
Teško je biti seljak....No još teže je slušati rasprave o cijeni pšenice... Prošle godine rekordne cijene i zarada , ove godine obrnuto....e sad... Čemu će hrvatskoj duplo više pšenice od potreba , ionako uvizimo pšenicu , brašno , tjesto gotove proizvode... Treba ponuditi velikm ratarima da se bave nečim čega nemamo.... Poljoprivreda nije socijala , već ozbiljni biznis , a samim time i rizik.... U poljoprivredi ne cvjetaju ruže ni jednoj proizvodnji....jedino tovljačima goveda , jer čitam ovih dana da oni dobivaju poticaje na 100 miliona eura pojedinci... Tako da moramo znati u šta se upuštamo i preuzimamo rizik...tako i pšenica...
mladin
prije 1 godinu
Jecam smo im vec poklonili po 120e (minus ogromni troskovi otkupa. Bas nitko se nije bunio i nije bilo nikakvih prosvjeda. Bolje raditi za minimalnu placu nego imati OPG, uloziti, raditi, placati poreze i na kraju pokloniti sve. Bio bi red zatvoriti OPG nakon dugih godina i jednostavno prestati sa tim.