Ratari zbrajaju štete na kukuruzu, dvije uzastopne loše godine ugrozile održivost gospodarstva

Slavonski i baranjski ratari ove su godine bili suočeni s teškim klimatskim uvjetima u uzgoju kukuruza. Suša, visoke temperature i tuča smanjili su očekivane prinose, unatoč ulaganjima u ranu sjetvu i tehnologiju.

U odnosu na sve izazove koje su imali, Tomislav Viljevac iz Brezovice stoga ocjenjuje da je njegovo gospodarstvo zabilježilo solidan rezultat. 

Prosječno su ostvarili oko 5,5 tona po jutru (9,57 tona po hektaru, op.a.).

"Sjetvu smo započeli oko 10. travnja, a iako je godina bila teška, zadovoljan sam prinosom", ističe. 

Tomislav vodi obiteljsko gospodarstvo od 2012. godine, kada je naslijedio posao od oca Zdenka, koji već tri desetljeća radi u poljoprivredi. 

Lani se borili sa zlaticom, sada sa sušom

Usmjereni su na uzgoj ratarskih kultura, prvenstveno za hranidbu stoke, a među njima je najvažnija proizvodnja kukuruza.

"Nismo koristili sustave za navodnjavanje, no rezultati su ipak bolji u odnosu na dijelove Slavonije gdje su štete bile veće“, dodaje. 

Na imanju obrađuju između 45 i 50 hektara zemlje, od čega je 90 posto u njihovom vlasništvu, dok ostatak planiraju otkupiti, jer su vlasnici uglavnom stariji ljudi. U prošlosti je sudjelovao na natječaju za državnu zemlju, no, kaže, nije uspio. 

Poljoprivredna proizvodnja nije bez svojih izazova. Prošlogodišnji napad zlatice, primjerice, bio je veliki problem. 

"Zlatica prelazi sa susjednih parcela na naše polje, jer neki susjedi na istim površinama siju kukuruz desetljećima. Prelazi s jednog polja na drugo, kada kukuruz naraste, pa se ništa ne može učiniti“, objašnjava Tomislav.

Ovogodišnja berba još nije završena, ali rezultati su na boljim parcelama obećavajući. već je posušio oko 80 tona kukuruza, dok se još čeka berba s preostalih polja.

Nije dobio niti metar državne zemlje 

Unatoč ulaganjima u infrastrukturu, gospodarstvo se suočava s velikim financijskim izazovima.

"Tijekom 2017. natjecao sam se za projekt financiranja iz europskih fondova. Uložio sam veliki novac u silose, no zbog nedostatka državne podrške trenutno koristim tek 40 posto njihovog kapaciteta. Naime nikada nisam dobio ni metra državne zemlje", kaže razočaran rezultatima. 

Osim financijskih problema, suočava se, dodaje, i s brojnim kontrolama. 

"Koliko god mi je teško biti poljoprivrednik i knjigovođa, mislim da bi bilo fer da onda to svi rade, a ne samo 'odabrani' pojedinci, poput mene", priča. 

Ipak, unatoč svim izazovima, optimistično gleda u budućnost. "Volio bih da jedan od mojih sinova naslijedi posao. Ako to uspijemo ostvariti, planiramo proširenje, kroz ratarstvo ili povećanje stočarstva“, otkriva.  

Suhi urod donosi uštede na sušenju

Obiteljsko gospodarstvo Beno, smješteno u Vardarcu, također prolazi kroz izazovnu sezonu. Nositelj gospodarstva, Alen Beno, ističe da su kukuruz posijali na oko 150 hektara.

Očekuje prinos od sedam do osam tona po hektaru, što je za otprilike dvije tone manje u usporedbi s prijašnjim godinama. Glavni razlog za smanjenje prinosa je suša koja je pogodila Baranju, pri čemu je palo svega 15-20 litara kiše tijekom srpnja i kolovoza. 

"Srećom, urod je ove godine suh, tako da nemamo dodatnih troškova za sušenje. S obzirom na situaciju, optimističan sam, jer bi to bilo kao deset tona vlažnog uroda", ističe Alen.

Sjetvu su započeli početkom travnja. Bolesti ove godine nisu imali, pa je jedini problem ove godine predstavljala navedena suša. 

"Dio zemlje u ritskim područjima pokazao je bolje rezultate, iako tamo imamo probleme s divljači koja uzrokuje štetu“, opisuje.

Na gospodarstvu Beno obrađuje se 500 hektara, a uz kukuruz uzgajaju suncokret, pšenicu, pivarski ječam te povremeno soju. Prinos suncokreta ove godine iznosi oko tri tone po hektaru, što je solidan rezultat, ali Alen dodaje kako mu cijene nisu rasle posljednjih 25 godina, dok su troškovi repromaterijala uvelike porasli.

"Cijena suncokreta trenutno iznosi 380 eura po toni, što više ne pokriva troškove kao nekada. Inflacija raste, a cijene naših proizvoda ne prate te promjene. Nekada je bilo dovoljno obraditi deset hektara da se prehrani obitelj, no danas je potrebno mnogo više“ objašnjava.

Sezona pod teškim vremenskim uvjetima

OPG Prša, koje vodi Filip Prša, student Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, ove godine prolazi kroz tešku sezonu zbog izazovnih vremenskih uvjeta. Filip dolazi iz obitelji koja se generacijama bavi poljoprivredom, a na gospodarstvu se obrađuje 14 hektara, od čega je pola zemlje u arendi.

"Ove smo godine posijali visokointenzivne hibride na šest hektara jer je naš fokus na uzgoju svinja. Također uzgajamo i soju, pšenicu te ječam", objašnjava Filip. 

Osim toga, pokušali su s uzgojem kikirikija kao jedne od egzotičnijih kultura, ali vremenski uvjeti nisu bili povoljni za taj eksperiment. Sjetva kukuruza obavljena je početkom travnja, a gospodarstvo je uložilo puno u gnojidbu i prehranu biljaka. 

"Suša nas je teško pogodila, i procjenjujemo da će štete biti između 30 i 40 posto", kaže Filip.

Osim uobičajenih sorti, OPG Prša uzgaja i crveni kukuruz tvrdunac, koji se koristi za proizvodnju viskija. "Iako nije toliko otporan kao druge sorte, traže ga specifični kupci, ali zbog njegove kasnije vegetacije, štete će na njemu biti veće", napominje. 

Procjenjuje da bi u idealnim uvjetima prinos mogao doseći 15-16 tona po hektaru, ali zbog svih problema tijekom sezone očekuje oko devet tona. 

"Unatoč nepovoljnim uvjetima, izvući ćemo maksimum iz uloženih sredstava i rane sjetve. Kukuruz proizvodimo za vlastite potrebe, prvenstveno za uzgoj svinja. Prodaja zrna trenutačno se ne isplati zbog niskih cijena", zaključuje mladi poljoprivrednik. 

Nedostatak rezultata i neizvjesna budućnost

I Ivan Maloševac iz Tovarnika, suočava se s izrazito nepovoljnim uvjetima u uzgoju, osobito kada je riječ o kukuruzu. Bila je ovo godina puna izazova, unatoč ranoj sjetvi i uloženim naporima u navodnjavanju.

"Posijali smo kukuruz na sedam hektara, što je nešto manje u odnosu na prethodne godine. Odabrali smo hibride iz FAO grupe 300, a prinos je oko 11 tona po hektaru. Iako smo se nadali da će urod biti bolji, suša i nevrijeme na nekim parcelama, osobito led, značajno su smanjili rezultate", objašnjava Ivan. 

Unatoč navodnjavanju koje OPG Maloševac provodi redovito, rezultati nisu mogli biti bolji zbog iznimno nepovoljnih vremenskih uvjeta. Sjetva je počela oko 10. travnja, odmah nakon Uskrsa, no Ivan se prisjeća kako je bilo dvojbi oko ranije sjetve. 

"Prijašnjih godina, kada sam rano sijao, morao sam koristiti stimulanse da bi se usjevi oporavili od hladnoće. Ove godine, unatoč dobrim uvjetima u početku, rezultati nisu bili onakvi kakve smo očekivali“, napominje.

Ekstremno visoke temperature tijekom ljeta i suša, kao i noćne temperature iznad 20 stupnjeva, značajno su ugrozile prinos. Osim kukuruza, OPG Maloševac posadio je i bob te šećerac, no vremenske nepogode pogodile su i te usjeve. 

"Na parcelama s bobom, tuča je uzrokovala do 95 posto štete. Šećerac je također podbacio jer ga je napao kukuruzni moljac. Kupus mogu zaorati", kaže Ivan. 

Situacija postala kritična

OPG Maloševac obrađuje ukupno 60 hektara zemljišta, na kojem uzgajaju i pšenicu, ječam, soju te suncokret. Međutim, soja je ove godine potpuno pregorjela zbog suše, a prinosi su daleko ispod očekivanih. 

"Soja je potpuno stradala, a niske cijene dodatno otežavaju situaciju", naglašava.

Ivan priznaje da su ove dvije uzastopne loše godine ozbiljno ugrozile održivost gospodarstva. "Ovo više nije pitanje preživljavanja, već je situacija postala kritična. Ne znam kako ćemo pokriti troškove ove godine niti kako ćemo planirati za iduću", kaže zabrinuto.

Jedina kultura koja je dala barem donekle pozitivne rezultate je suncokret. "Od njega možda možemo nešto očekivati, no ostale postrne kulture poput soje i kukuruza nisu dale željene rezultate", zaključuje.