U AZTN-u je održan sastanak s predstavnicima Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore.
Jesu li se otkupljivači žitarica i uljarica udružili u kartel, na što je upozorio i Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora, trebale bi odgovoriti pojačane kontrole Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.
Zbog sumnje na udruživanje, AZTN je već pokrenula postupak protiv dva otkupljivača, no "češljanje" ide dalje. Naime, jučer je u Agenciji održan sastanak s predstavnicima Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore koji su iznijeli svoj stav o otkupnim cijenama.
"Imamo razloga za optimizam", rekao nam je prvi čovjek Odbora Petar Pranjić nakon sastanka koji je trajao dva i pol sata i na kojem su iznijeli sve ono na što duže vrijeme upozoravaju.
"Kako je moguće da je u Mađarskoj tona pšenica 230 eura, a kod nas 110, 120? Imamo najnižu cijenu u odnosu na sve relevantne burze, a k tome smo zakinuti i kod određivanja vlage jer mi dovezemo s 12 posto, oni kažu 14-15 je i zaračunaju nam sušenje pa dodatno ruše cijenu", kaže Pranjić navodeći da su sastanku nazočili i predstavnici Ministarstva poljoprivrede te da vjeruju da će formiranje otkupnih cijena za iduću žetvu biti daleko korektnije za proizvođače.
Ratari od žetve čekaju obećanih 135€/ha, a najavljena i nova potpora - kad idu obje isplate?
"Nešto se pokrenulo, zakonski i veseli nas", dodaje otkrivajući da su im predstavnici AZTN-a naveli da će provesti kontrole svih otkupljivača, njihove ulazne i izlazne cijene.
Kazne su, ističe, ogromne, moguć je čak i gubitak licence te se ratari nadaju da će se uvesti više reda na ovom domaćem tržištu.
"Optimizam je tu, a ako se ne dogodi ništa, žalit ćemo se Copa Cogeci i Bruxellesu. Ne odustajemo", zaključio je.
Tagovi
Autorica
Snižene granice mikotoksina za žitarice - pravila se odnose i na novu žetvu
Usjevima prijete štetnici i bolesti - posebno je ugrožena jedna vrsta žitarice
Od Crnog mora do SAD-a ekstremni vremenski uvjeti ugrožavaju usjeve
Prve procjene: Zasijano 30 tisuća hektara manje pšenice, više površina pod sojom
Damir Senj
prije 6 mjeseci
mali poljoprivrednik Kod svih koih sam bio prva im je riječ Žito Osijek i još dvoje, ali svi formiraju cijene prema Žito Osijek. Očito da netko iz vlade ima prste u Žito Osijek.
mali poljoprivrednik
prije 6 mjeseci
Žito Osijek i nekolicina većih određuju cijene.Svake godine u vrijeme žetve je Nada Barišić gost u Plodovima zemlje i tamo javno objavi ranije dogovorene cijene.Tamo prodaje priče o našim viškovima(pa svi izvoze svoje viškove) i troškovima prevoza(koda drugi nemaju prevoz).Marta,zanemarivo mali broj OPG-ova je sposoban sam izvoziti,jer u prvom redu treba imati veću količinu.Drugo,većina je zadužena u nekom obimu i mora zatvoriti dugove.Treće,za takav posao moraš biti stručan,poznavati jezike,organizirati prevoz.Prevoznici imaju dogovore sa velikim igračima,pa su mali i tu limitirani.Četvrto,seljak ne može biti trgovac i menadžer,jer mora raditi u polju.Otkupljivači moraju zaraditi i to je normalna situacija,ali već godinama je kod nas daleko najniža cijena.Jedna Srbija ima svake godine veće cijene,a količinski izvoze pet pta više od nas.Otkupljivači su svake godine sve pohlepniji i bezobrazniji.Sve je to javna tajna i svi sve znaju,ali nitko ništa ne poduzima po tom pitanju.
Damir Senj
prije 6 mjeseci
Ne nisu udruženi otkupljivači, jedan od drugoga otkuplju. Ako jedan nemože prodati uskoči mu drugi i otkupi bilo koju žitaricu. Primjer, nisam htio prodati jednom i to kažem ovome kojemu stalno prodajem, on me blesavo gleda i kaže pa kako ja od njega otkupljujem. Ove godine imali niske cijene Kws največe odmah su stvorili novi cijenik sličan kws-ovom. Koji je bio zatrpan žitom uskočio mu drugi i višak pokupio. Jedan začaran krug kojega teško i objasniti.
Velimir Komericki
prije 6 mjeseci
Kod nas postupci traju godinama,tako da pokretanje postupka je vrlo obećavajuća fraza.
Svirac
prije 6 mjeseci
Sam seljak nemože ništa.Kako je gazda loš gospodar a ne samo u poljoprivredi,poljoprivrednici bi, u ovom slučaju , trebali organizirati sindikat i to njihov sindikat koji bi bio plaćen od poljoprivrednika,a ne državni sindikat koji se dogovaraju iza vrata.Taj bi se sindikat borio za sva prava istih.U ovom bi slučaju ponudili pšenicu drugim otkupljivačima koji su voljni platiti veću cijenu u drugim državama ako troškovi ne prelaze razliku u cijeni kod nas i izvan Hrvatske.U ovom bi slučaju treba osnovati jednu tvrtku za izvoz jer pojedinac to ne može.To bi bilo najbolje za sve.
Marta Radić
prije 6 mjeseci
Ne mogu razumjeti , ako je cijena pšenice vani skuplja nego li u RH , zašto to ne izvezene , a naši otkupljivači neka se snalaze...