Razvijaju se nova tržišta - traži se Non-GMO soja

Direktor Odjela za proizvodnju i zaštitu bilja pri FAO-u Jingyuan Xia na Svjetskoj istraživačkoj konferenciji u Beču je rekao da će za 9,7 milijarde ljudi na planeti do 2050. godine biti potrebno 50 posto hrane više, s 80 posto povećanom biljnom proizvodnjom.

Europa proizvodi 10 milijuna tona

Najveći proizvođač soje je Brazil s povećanjem od šest milijuna hektara u posljednje tri godine. Odnosno, 87,2 posto proizvodnje ove uljarice proizvodi se u južnoameričkoj zemlji -156 mil. t, dok je u Europi tek 3,1 posto na svjetskom nivou ili 10 milijuna tona.

"Naši farmeri su odlični u proizvodnji kukuruza i pšenice, ali trebaju raditi i na soji. Idemo na to da se u Europi 50 posto soje proizvodi, a 50 posto uvozi", rekao je Matthias Krön iz Donau soje.

Interesantno je to da su u "produženoj" Europskoj uniji, u 2020. godini najveći proizvođači Italija, Srbija, Francuska i Rumunjska. Ali tu su i Rusija i Ukrajina, s obzirom na velike obradive površine i kvalitetu zemljišta.

Tek osam posto

Dominacija sojine sačme na tržištu 2022. godine u odnosu na ostale namirnice iz iste grupe je porasla na 65 posto, a soja među uljaricama na 60 posto. U svjetskoj proizvodnji ulja i dalje dominira palmino sa 32,3 posto, dok je na drugom mjestu sojino, čija je proizvodnja zapravo duplirana prošle godine u odnosu na desetljeće ranije - na 250 milijuna tona.

"Proizvodnja bio goriva je porasla na 56 milijuna tona, 3,4 posto više nego godinu ranije", dodao je Thomas Mielke ispred udruženja ISTE Mielke, "Oil World" i napomenuo da će proizvodnja spomenute uljarice samo rasti u narednim godinama.

"U Europi proizvodimo tek osam posto sojine sačme u hranidbi stoke. Točnije, od 35 milijuna tona tek osam posto je domaća proizvodnja, ostalo je uvoz", iznio je podatak Bertalan Kruppa ispred Donau Soje.

Non-GMO je novo tržište

Na području starog kontineta, najveći proizvođači soje su Ukrajina, Rusija, ratari iz EU i Srbija na četvrtom mjestu. Odnos GMO i Non-GMO zemalja raste u korist onih koji ne uzgajaju genetski modificiranu uljaricu. Površine idealne generalno za njen uzgoj na području Balkana su u Istočnoj Hrvatskoj, Vojvodini, Centralnoj te Zapadnoj Srbiji.

"Zbog toga je Non-GMO niša tržišta, a EU je bogato i kao takvo interesantno je velikim proizvođačima poput Brazila, Indije, Ukrajine i tako dalje", rekao je Daniel Marcomin ispred tvrtke "Agriholism Srl" iz Italije.

Ta tržišta čine potrošači čija se prehrana zasniva na vegetarijanskoj, organskoj, ali i proteinskoj, odnosno uzgojena suprotno deforestaciji, gubitku bioraznolikosti i uzrocima klimatskih promjena.