Ruska pšenica ugrožava europsku - sljedeći tjedni su ključni

Na globalnom tržištu pšenice narednih se par tjedana očekuje prekretnica, a europski je izvoz pod velikim pritiskom. Pored svega toga, ovogodišnji je prinos zbog previše vlage na sjeveru i suše na jugu, vrlo nizak. 

No, ono što ju ozbiljno ugrožava je pšenica koja dolazi iz Rusije. 

EU gubi tradicionalna tržišta

Egipat je 20. kolovoza naručio najveću količinu pšenice u svojoj povijesti, čak 3,8 milijuna tona, a pregovori s ruskim dobavljačima su već započeli, pisao je Reuters.  

Ovo je samo jedan od primjera kako tradicionalna izvozna tržišta za europsku pšenicu gube na značaju u usporedbi s drugim dobavljačima, posebno Rusijom, rekao je Thierry Pouch, ekonomist i voditelj odjela za analize i prognoze u Francuskoj poljoprivrednoj komori, za Euractiv.

Najveći uvoznici pšenice u svijetu nalaze se na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi (MENA regija), a Francuska je najveći izvoznik unutar EU-a s udjelom od 25%.

"Sljedeći tjedni će biti ključni", komentira Pouch vrijeme pregovora oko uvoza i izvoza. Naglasio je kako EU mora brzo reagirati na agresivnu politiku i osigurati svoja tržišta. Pritom je podsjetio na 2014. godinu kada je Rusija zabranila uvoz hrane iz EU-a, kao odgovor na sankcije zbog aneksije Krima te već 2015. postala najveći svjetski izvoznik pšenice. Rat u Ukrajini dodatno je učvrstio ovaj trend.

Od početka invazije na Ukrajinu 2022. godine, poljoprivreda i hrana postali su ključni dio ruske ratne strategije, a Rusija sve više osvaja tržišta koja su tradicionalno bila kupci europskih dobavljača.

Primjerice, trenutno su glavni dobavljač Alžiru, dugogodišnjem francuskom kupcu, a ova situacija je dodatno pojačana diplomatskim sukobom između Pariza i Alžira zbog Zapadne Sahare.

Pouch također ističe da se Egipat, koji je prije 10 godina većinu hrane kupovao od Francuske, preusmjerio na Rusiju i Sjedinjene Američke Države kao glavne dobavljače. Sličan trend bilježi se u Tunisu i Maroku.

"Ove zemlje pokušavaju osigurati vlastitu proizvodnju i okreću se dobavljačima koji im mogu jamčiti količine i cijene u skladu s njihovim ekonomskim mogućnostima i razinom duga, što Rusija može ponuditi", objasnio je Pouch dodajući da će se rusifikacija globalnog tržišta dodatno intenzivirati. 

Pad izvoza i rast potražnje 

Ovu situaciju dodatno komplicira pad izvoza meke pšenice iz EU-a, koji je smanjen s prosječnih 35 milijuna tona na 26 mil. t, prema najnovijim procjenama.

Posebno lošu žetvu imala je Francuska, dok su zemlje Istočne Europe donekle nadoknadile taj manjak.

Za većinu usjeva prognoza uroda je ispodprosječna - dvije kulture najviše stradale

Da će potražnja unutar EU granica biti manja nego prošle godine, tvrdi Philippe Heusele, predsjednik francuske organizacije Intercéréal, upozorivši da Unija mora igrati ulogu izvoznika u zemlje izvan nje. 

S obzirom na ponovljene suše u Sjevernoj Africi, ovisnost o uvozu raste. Ove godine, tri zemlje Magreba (Maroko, Alžir i Tunis) kupile su 19,5 milijuna tona pšenice iz inozemstva, u usporedbi s 17,1 mil. t prošle godine.

Rusija je korak ispred 

Iako Rusija bilježi blagi pad izvoza u odnosu na prošlu godinu – s predviđenih 43 milijuna tona u odnosu na 56 mil. t prošle godine – zemlja je ostvarila treću najbolju žetvu u posljednjih 5 godina, s 82 mil. t proizvedene pšenice.

Pouch napominje da pored svega izvozu pogoduje niska vrijednost rublje što Rusiji daje mogućnost da dodatno ruši cijene i osvoji nova tržišta te tako bude korak ispred. 

Zaključio je da za europske proizvođače pad obujma proizvodnje i cijena predstavlja dvostruki udarac te da je nužno razviti agresivniju poljoprivrednu diplomaciju.