Siniša Hrgović: Dugotrajno sušno vrijeme ostavit će drastične posljedice na usjevima

Iako je ostalo još dosta vemena do žetve, poljoprivredni proizvođači strahuju da će ekstremno visoke temperature utjecati na prinose kukuruza, suncokreta i soje. Strahuju, i to s razlogom, budući da vremenske prognoze nisu optimistične te oborina nema na vidiku još sigurno narednih desetak dana.

"Sve ovisi o tipu tla i agrotehnici koja je napravljena. Na laganim pjeskovitim tlima ovo će vrijeme ostaviti velike posljedice na usjeve, ako već i nisu do sada posustali sa sušom", rekao nam je dipl.ing.agr. Siniša Hrgović. Dodao je da zbog previsokih temperatura dolazi do problema i s cvatnjom i oplodnjom te da će sigurno biti drastičnih poremećaja u smislu gubitaka prinosa iz dana u dan, ovisno o tome koliko će ovo vrijeme potrajati.

Istaknuo je da se najgora stvar koja se mogla dogoditi ove godine upravo i dogodila, točnije da je u startu vegetacije bilo normalno vrijeme s dosta oborina, zbog čega se biljke nisu duboko ukorijenile jer su imale vodu nadohvat ruke. Biljka puno bolje reagira kad u startu ima, pojašnjava ovaj stručnjak, "stresne uvjete" pa ili razvije bolji korijen ili se bolje adaptira na klimatsku nepogodu.

Na laganim tlima bit će štete drastičnih razmjera

"Sve biljke su imale na raspolaganju i dovoljno vode, nisu bile visoke temperature i sad je ovaj utjecaj plus nedostatak vode multipliciran", naglasio je. Za očekivati je, kaže, s obzirom da će to potrajati sigurno još desetak dana, da će na laganim pjeskovitim tlima koja ne drže vlagu to ići do drastičnih razmjera, a na nekim težim glinovitim tlima koja ipak imaju rezerve u tlu neće biti toliko dramatično.

Što se postrnih usjeva tiče, tamo gdje nema navodnjavanja, bit će pitanje ekonomske isplativosti.

Kada najbolje navodnjavati?

A kada najbolje navodnjavati, Hrgović savjetuje da je to svakako u noćnim satima kad se temperature spuste tako da voda ne radi dodatni šok biljkama. Međutim, pojašnjava da ovisi i koji je izvor vode.

"Primjerice, kod nas se koristi voda iz Drave koja je sada oko 20 stupnjeva, a dok prođe kroz pumpe i cijevi, još se dodatno zagrije tako da ne smeta pa se praktički može navodnjavati i do 35 stupnjeva", ističe dodavši da tada neće biti nikakvih posljedica na kulturu, problem je samo ima li vjetra zbog zanošenja.

"Ljudi koji koriste vodu iz dubinskih bunara i koja je hladna, ne smiju to raditi ni pod razno. Njihovo navodnjavanje mora biti isključivo predvečer, u noćnim satima i eventualno do oko 10 sati, sve iza toga je vrlo rizično i šokantno za biljku", poručio je Hrgović.