Sjeme je prvi i jedan od najvažnijih inputa u poljoprivredi, gdje je Hrvatska s proizvodnjom?

Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu u Osijeku, održao je već 26. godišnji sastanak dorađivača sjemena i 6. dan otvorenih vrata prijavljivača postregistracijskih pokusa na koje se odazvalo čak 40 domaćih stručnjaka iz područja sjemenarstva.

Kako je istaknuo dr.sc. Goran Jukić, pomoćnik ravnateljice HAPIH-a i voditelj Centra, naša je zemlja u proizvodnji certificiranih količina sjemena treća po soji, peta u proizvodnji tritikalea, šesta ozimog ječma te sedma na području proizvodnje sjemena ozimog ječma i pšenice. Razlog ove visoke pozicije u Europskoj uniji, kaže, je postojanje sustavnog oplemenjivačkog rada glavnih ratarskih kultura. 

Čuli smo da je sjeme prvi i jedan od najvažnijih inputa u proizvodnji. Ako bi gledali ukupnu sjemensku proizvodnju u EU, Hrvatska je na 16. mjestu. Međutim kada se gleda veličina same države i broj stanovnika, RH za glavne ratarske kulture po pitanju sjemenske proizvodnje pripada samom vrhu. Trenutno smo treća zemlja po sjemenskoj proizvodnji soje.

Rastu površine pod sojom

Inače, površine pod sojom u EU narasle su za čak 20,5 pošto i iznose 52.544 hektara što je povećanje za skoro 9 posto. Lider u proizvodnji je Italija, a slijede ju Rumunjska i Hrvatska koja bilježi najveće površine u svojoj povijesti.

Jukić je otkrio i da je oko 88 posto sjemenske proizvodnje i oko 80 posto ukupno dorađene količine sjemena locirano u pet slavonskih županija, među kojima je Osječko-baranjska županija lider po pitanju proizvodnje i dorade.

Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo koji djeluje u sklopu HAPIH-a, nacionalno je ovlašteno tijelo za provođenje poslova iz područja sjemenarstva i rasadničarstva, priznavanja poljoprivrednog bilja pod nadzorom Ministarstva poljoprivrede. Sve aktivnosti se obavljaju prema Zakonu o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, te o zaštiti biljnih sorti, o hrani, ali i onom o GMO-u, te svakako o Zakonu o HAPIH-u.

Sjemenska proizvodnja strnih žitarica u RH povećala se za više od 860 ha

Glavne aktivnosti su nadzor i certificiranje sjemena i sadnog materijala te priznavanje i zaštita novih biljnih sorti. Tu je i skrb o biljnim genetskim izvorima, ali i ispitivanje sjemena, detekcija i kvantificiranje GMO-a u sjemenu, hrani, ali i hrani za životinje. "Edukacijski smo centar u sektoru sjemenarstva za domaće i strane stručnjake, znanstvena i stručna podrška Ministarstvu poljoprivrede”, rekao je Jukić podsjećajući da je prošlo 252 godine od osnutka prvog pokušališta u Hrvatskoj.

Oporavak sektora

Također, 155 godina od prvih opisnih sortnih pokusa, 140 godina prvog hrvatskog propisa o sjemenu, 130 godina oplemenjivanja i sjemenarstva, 93 godine od osnivanja komisije za priznavanje sorata i 25 godina od osnivanja nacionalnog ovlaštenog tijela po pitanju sjemenarstva i rasadničarstva – tadašnjeg Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo koji danas kao Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo čini ustrojstvenu jedinicu HAPIH-a.

Dodao je i kako posljednjih pet godina dolazi do postupnog oporavka sektora odnosno proizvodnje sjemena za 26,15 pošto i certificiranih količina sjemena za 25,56 posto. Ako bi gledali strne žitarice rast do danas iznosi čak 39,4 posto u odnosu na prethodnu godinu te imamo povećanje proizvodnje za 868 hektara., što iznosi 7,3 posto.

Prema podacima koje su iznijeli, u 2023. godini dorađeno je 37 različitih biljnih vrsta s ukupno gotovo 72.200 t sjemena. Najviše ozime pšenice (oko 40.420 t), ozimog ječma (oko 10.810 t), soje (oko 8.400 t), kukuruza (oko 4.740 t), jarog ječma (oko 3.500 t) i pšenoraži (oko 1.460 t).

U sklopu otvorenih vrata, obišli smo i kontrolna polja strnih žitarica i postregistracijskih pokusa strnih žitarica i soje kojim su obuhvaćene 53 sorte od kojih 31 ozime pšenice, 14 ozimog ječma i osam soje.

Nadzor certificiranih partija sjemena 

U procesu proizvodnje, istaknuto je, bitnu ulogu ima dodatni nadzor certificiranih partija sjemena koji se obavlja u kontrolnom polju sjetvom certificiranih uzoraka sjemena (utvrđivanje indentiteta sorte i sortne čistoće). Svaka parcelica se ocjenjuje i izdaje se zapisnik. Također, za svaku postoji standardni uzorak čuvan u klima komori, te se s njim provodi utvrđivanje sortnosti.

O postregistracijskim pokusima govorio je dr.sc. Ivan Varnica i naglasio kako su trenutno na Sortnoj listi Republike Hrvatske upisane 644 sorte poljoprivrednog bilja. Od upisanih, u sjemenskoj proizvodnji se nalazi 91 sorta pšenice i 40 sorti ječma. Prvi put u zadnjih šest godina nešto je više stranih sorti.