Što se događa sa žitaricama tijekom zime bez snijega?

Ozime žitarice ostaju na poljima tijekom cijele zime, a za njihovo preživljavanje ključna je sposobnost prilagođavanja na hladne dane. Pogoduje im polagano hlađenje tla u razdoblju jeseni i početkom zime. Takvi vremenski uvjeti stvaraju otpornost. Međutim, što se događa u godini poput ove kada je temperatura naglo pala i nema snježnog pokrivača koji djeluje kao termo izolacija?

Nakon nicanja biljke žitarica nastavljaju razvijati krunu, prave listove, sekundarni korijenov sustav. Skladište se rezerve hranjivih tvari koje će im biti potrebne za proces aklimatizacije (privikavanja) i preživljavanja u nepovoljnim uvjetima.

Fiziološki procesi

Dobro pripremljena biljka ulazi u zimu s razvijenim korijenom, dvije do tri sekundarne biljke i četiri do pet pravih listova. Veće su šanse da prezime ako su razvijene, a korijen se raširio u tlu.

Postepeni pad temperature izazivaju određene fiziološke procese koji dovode do nakupljanja tvari koje snižavaju točku smrzavanja biljnog tkiva. Oni započinju kada temperatura tla na dubini korijena padne ispod 10ºC. Kako temperatura postaje niža, to su procesi intenzivniji.

Važnu ulogu igra i fotoperiod, odnosno razdoblje osvijetljenosti. Dani postaju sve kraći i to je još jedan signal biljci da se pripremi za zimsko vrijeme. Potrebno je oko pet tjedana pri temperaturi ispod 10ºC da se prilagođavanje odigra. Korijen će nastaviti rasti sve dok se tlo ne smrzne. Treći važan faktor je dužina trajanja hladnog vala.

Zima bez snijega

Ozimi usjevi mogu izdržati hladnoću, ali stradaju ako dolazi do oscilacija temperature, naročito ako su ti prijelazi nagli. Naglo zahlađenje skraćuje razdoblje nakupljanja rezervnih tvari. Dodatni problem je zima bez snijega. Biljke su izložene hladnim vjetrovima koji mogu brzo sniziti temperaturu zraka u prizemnom sloju. Dolazi do pojave blijedih i slamnatih vrhova na listovima.

Nema snijega: U nekim dijelovima Europe očekuju se štete na ozimim žitaricama

Međutim, ni dobro stanje nadzemnog sustava nije pokazatelj dobrog stanja korijena. Tamo gdje je jesen bila sušna korijen je slabije razvijen. Dodatni problem je kada se nagli pad hladnoće kombinira s velikom količinom padalina, kišom. Dovoljan je 1 cm snježnog pokrivača da zaštiti biljke, ali ako njega nema, nastaju problemi. Oni se mogu javiti i kada je sjetva bila preplitka. Tada kruna biljke nije zaštićena tlom.

Javljaju se i brojni štetnici i bolesti, posebno truleži i plijesni na vlažnom tlu. Zbog toga se parcela mora redovno obilaziti i obavljati pregled biljaka.

Na nekim područjima nije bilo dovoljno padalina i usjevi pate od nedostatka vode. Biljke su na ovakvim terenima sklonije smrzavanju, jer nema kolanja hranjivih tvari.