Pretraga tekstova
Ratari sumnjaju da im se plasiraju razrijeđeni, pa i krivotvoreni “otrovi”!
Gledajući polja pod ambrozijom (a sada je njeno vrijeme) i drugim korovima, iako su polja uredno tretirali zaštitnim sredstvima (čija je cijena u vrhu troškova proizvodnje), ratari Đakovštine sve glasnije međusobno iznose sumnju u kvalitetu zaštitnih sredstava na hrvatskom tržištu.
Sumnjaju da kvaliteta “otrova” plasiranih na našem tržištu nije istovjetna onoj na tržištima drugih zemalja u okruženju. Stoga đakovačka Udruga poljoprivrednika “Brazda” traži od nadležnih da kontrolne tvrtke provedu detaljniju provjeru tzv. aktivnih tvari metodom slučajnog uzorka.
- Ovo je godina katastrofe po pitanju korova! Mi, ratari, bacamo količine koje su navedene u službenim deklaracijama, no unatrag nekoliko godina imamo prava prostranstva oranica pod korovom što je znak da ta zaštita nije dovoljna, dok je, primjerice, u susjednoj Mađarskoj situacija mnogo bolja. Tretiramo površine, no korov nije uništen, a zaštita je skupa; primjerice, za šećernu repu ona stoji 4.000 kuna, a za kukuruz do 700 kn/ha. Stoga, ako mi uredno tretiramo, držimo se službene deklaracije, a korov - unatoč svemu - raste, imamo pravo sumnjati u kvalitetu aktivne tvari, pa i njeno razrjeđivanje, odnosno krivotvorenje. Struka se, pak, pravda kako su korovi postali otporni. Ako je to tako, onda neka struka poveća jakost aktivne tvari, tj. neka da naputak o njenom većem doziranju, kaže čelnik “Brazde” Matija Brlošić.
Pritužbe na kvalitetu herbicida stižu i s terena. Da nemaju isti utjecaj na otrove kao prije pet do deset godina, kaže, uočio je i ratar Ivan Dijanić iz Kuševca.
- Kao da “otrovi” više nisu što su nekad bili. Ili su oni zadnjih godina preslabi, ili su korovi postali otporni na tretiranje. Radim na zemlji 30 godina i prije je njihov učinak bio mnogo bolji, a zadnjih godina sve slabiji, pa sam i sam razmišljao što se nama, na našem tržištu, uopće plasira pod zaštitnim sredstvima. S druge strane, koštaju kao i gnojivo; za 20 jutara kukuruza ove sam godine za tretiranje dao 18.000 kuna i, opet je na polju korov, kaže Dijanić, pozdravljajući zahtjeve da se “otrovi” podvrgnu strožoj kontroli.
Ratari procjenjuju da korovi umanjuju urod i do trideset posto, povećavaju primjese, otežavaju žetvu te povećavaju njene troškove. Ističu da pojačana kontrola zaštitnih sredstava treba krenuti već od njihovog uvoza, distribucije, pa sve do plasmana krajnjem korisniku.
Autor: Suzana ŽUPAN
Izvori
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje