Suncokret: Zlatni cvijet poljoprivrede

Suncokret (Helianthus annuus) nije samo simbol ljeta i optimizma, već i ključna uljarica koja ima značajnu ulogu u globalnoj poljoprivredi. Njegova povijest, raznovrsna upotreba i ekonomski značaj čine ga neizostavnim dijelom agroindustrije mnogih zemalja.​

Potječe iz Sjeverne Amerike, gdje su ga domorodačka plemena uzgajala prije više od 4.000 godina. U Europu je stigao u 16. stoljeću zahvaljujući španjolskim istraživačima.

Dvije zemlje čine 60% ukupnog globalnog izvoza

U početku je bio ukrasna biljka, ali su njegove nutritivne vrijednosti i mogućnost proizvodnje ulja ubrzo prepoznate, što je dovelo do široke kultivacije.​

Prema podacima Eurostata iz 2024. godine, globalna proizvodnja suncokreta iznosila je oko 55 milijuna tona. Te godine najviše je proizvela Rusija: oko 15,7 milijuna tona, što je ipak manje za 10% u odnosu na 2023.

Unatoč izazovima uzrokovanim ratom, Ukrajina je proizvela približno 13 milijuna tona, a što se tiče Europske unije, zemlje poput Rumunjske, Bugarske i Mađarske značajno doprinose ukupnoj proizvodnji.​

Ukupna površina pod ovom kulturom globalno iznosi oko 27 milijuna hektara, s prosječnim prinosom od 2,1 tone po hektaru.​

Ukrajina i Rusija dominiraju svjetskim tržištem suncokretovog ulja, čineći zajedno više od 60% globalnog izvoza. Glavni uvoznici uključuju Kinu, Indiju i zemlje Europske unije, koje ovise o uvozu za zadovoljavanje domaćih potreba.​

Najveći suncokret bio je visok čak 9,17 metara

Suncokret ima široku primjenu, a najviše se koristi u proizvodnji ulja zbog svog blagog okusa i visokog sadržaja nezasićenih masnih kiselina.​ Zatim kao nusproizvod nakon prešanja ulja, koristi se kao visokoproteinska stočna hrana.​

Suncokretovo ulje se koristi i u proizvodnji biodizela, sjemenke se konzumiraju kao grickalice, a biljka se koristi i u ukrasne svrhe.​

Svjetski rekord za najviši suncokret drži Hans-Peter Schiffer iz Njemačke, čija je biljka 2014. godine narasla čak 9,17 metara. Ovaj impresivan primjerak uzgojen je u njegovom vrtu u Karstu i uvršten je u Guinnessovu knjigu rekorda.​

Što se tiče Hrvatske, suncokret se tradicionalno uzgaja u Slavoniji i Baranji. Za 2025. godinu predviđa se zasijavanje na površini od 70.000 hektara, što predstavlja značajan porast u odnosu na prethodne godine. Prosječni prinosi kreću se oko 2,5 tone po hektaru, što bi moglo rezultirati ukupnom proizvodnjom od približno 175.000 tona, predviđanja su Državnog zavoda za statistiku.​

Proljetna sjetva 2025: Veliko zanimanje za suncokretom, zasijat će se i do 70.000 hektara?

U Bosni i Hercegovini se najviše uzgaja u sjevernim dijelovima zemlje, posebno u Posavini. Prema podacima na stranici AtlasBig u BiH se godišnje zasijava na površini od oko 428 hektara, s prosječnim prinosom od 2,7 t/ha, što rezultira proizvodnjom od oko 1.140 tona.​

Srbija je jedan od vodećih proizvođača suncokreta u regiji. Isti izvor navodi kako se godišnje posije oko 697.856 hektara, s prosječnim prinosom od 2,8 t/ha, a ukupna proizvodnja je 986.922 tone.

Suncokret nije samo važna uljarica, već i simbol poljoprivredne tradicije i ekonomske stabilnosti mnogih zemalja. Njegova raznovrsna upotreba, od prehrambene industrije do biogoriva, čini ga ključnim resursom u suvremenoj poljoprivredi.

^{*Naslovna fotografija: Hrvoje Škergat, Shutterstock/artistdesign.13}