Pretraga tekstova
Tlo se prolomilo ispod traktora Ivana Juriča dok je brao kukuruz. Srećom, u rupu veličine 60x100 cm i gotovo pet metara duboku, nije upao.
Oranje u Hercegovini opasno je po život. Barem na području Koćuše u Vitini odnosno obalama rijeke Trebižat u ovom dijelu zvanoj Mlade, gdje se nalazi i polje kukuruza Ivana Juriča. Naime, samo veliki oprez spasio ga je od najgoreg.
"Tlo se prolomilo ispod mog traktora dok smo brali kukuruz, ali na svu sreću nisam upao. Otvor same rupe je oko 60x100 centimetara, a dubina je oko četiri do pet metara. Koliko se moglo vidjeti, površina samog kanala ispod zemlje je nekih 12 metara četvornih s tim da se proteže prema zapadu. Nažalost, više se ne može vidjeti i snimiti bez podzemnih kamera", rekao je Ivan Jurič za republikainfo.
Često propadanje tla, otvaranje rupa u zemlji dubokih po nekoliko metara, doznaju, nije novina za Vitinjane, pa tako i za Ivana Juriča. Sloj zemlje koja se obrađuje i po kojoj voze traktori, jedva je nešto viši od 60-ak centimetara te su je držale-podupirale sedre, sedimentne stijene, šupljikave stijene, u ovom slučaju izduženog oblika.
Sretni ratar označio je rupe kako netko slučajno ne bi upao. A da propadanje zemlje u Hercegovini nije rijedak slučaj, potvrdila je za dnevni-list profesorica Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, dr.sc. Amira Galić.
"To je raširena pojava u kršu i ne događa se samo kod nas, ali je najuočljivija u zapadnoj Hercegovini. U kršu vrijedi samo jedno pravilo - da pravila nema i ne može se napraviti točna procjena ovog stanja kao i da ne možemo dati pretpostavku gdje će se to dogoditi", rekla im je profesorica Galić.
Ulegnuće tla, tzv. "propadanje", objasnila je, uzrok je činjenice da je krško tlo sastavljeno od topivih stijena, kalcijevog-karbonata topivog u vodi. Stoga se to najčešće događa nakon kiša.
"S druge strane, radi se o vrlo plodnom tlu tako da je to dvosjekli mač. Na žalost, geofizičko istraživanje tog područja nakon kojeg bi dobili snimak stanja, nije rađeno i jako je skupo", zaključila je profesorica Galić.
Foto: Bigstockphoto/xilius; republikainfo
Tagovi
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje