Pretraga tekstova
Europske cijene pšenice protekli su tjedan dosegle novi 14-godišnji maksimum. Industrija se okreće jeftinijem kukuruzu.
Visoke cijene pšenice poljuljale su izvoz i navele prerađivače u industriji da se orijentiraju na kukuruz, zbog čega je konzultantska kuća Strategie Grain smanjila prognozu potražnje te žitarice u 2021./22., navodi reuters.
U svom je mjesečnom izvješću o žitaricama smanjila izglede za izvoz meke pšenice u EU i to za 1,6 milijuna tona, na 30,4 mil. t. Smatra se da će to povećati zalihe na kraju sezone za više od 2 milijuna tona, odnosno na nešto više od 12 mil. t.
Europske cijene pšenice protekli su tjedan dosegle novi 14-godišnji maksimum budući da je međunarodna potražnja potaknula zabrinutost oko one u zemljama izvoznicama. Tako je tona ove žitarice, primjerice, na France FOB burzi iznosila 299 eura po toni. Nisu daleko bile cijene ni na drugih europskim burzama.
Kretanje cijena žitarica na svjetskim burzama pratite na Baze podataka > Tržište
U Strategie Grainu navode da na tržištu pšenice nedostaju faktori koji bi jamčili daljnji rast cijena na što bi moglo utjecati trenutno vlažno vrijeme u Australiji ili ograničenje argentinskog izvoza.
Francuska doživljava turbulencije jer je Alžir promijenio uvjete uvoza i sve više favorizira Rusiju.
Kada je pak riječ o kukuruzu, povećani su izgledi za njegov uvoz u EU, u 2021/22. za 1,1 milijun tona, na 15 milijuna tona, unatoč velikoj domaćoj proizvodnji i, kako ističu, sedmogodišnjem vrhuncu od 67,8 milijuna tona.
Ponovno možemo čitati kako se očekuje povećanje površina pod uljanom repicom te potražnja za usjevima za koje je potrebno manje gnojiva. Površina pod mekom pšenicom bi mogla pasti na 21,64 milijuna hektara (s ovogodišnjih 21,69 mil. ha), a kukuruza za 2 posto, na 9,06 ha.
Tagovi
Tržište žitarica Cijena pšenice Prognoze Maksimum Tržište kukuruza
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje