U kojim će zemljama ponovo zasijavati polja pod ozimim usjevima?

Najteže pogođena polja pod ozimim usjevima pšenice, uljane repice i drugih kultura u nekim će se dijelovima kontinenta morati ponovno zasijati, stoji u izvješću o praćenju usjeva u Europi JRC Mars. 

Veliki dijelovi zapadne, sjeverne i istočne Europe od jesenas su imali pretjerano vlažne uvjete što je utjecalo i na sjetvu, a onda i nicanje te razvoj ozimina. Jaki mrazovi su dodatno pogodili sjever i istok Europe. Konstantno vlažna tla su onemogućila pristup i obradu polja što utječe na sjetvu jarih žitarica.

A gdje pate zbog suše? 

S druge strane, u istočnoj Rumunjskoj i istočnoj Bugarskoj, ozimi usjevi pate od trajnog manjka oborina, što posebno pogađa uljanu repicu. 

Na Siciliji i Magrebu suša tijekom zime dovele je do niske akumulacije biomase zimskih kultura. Situacija je posebno ozbiljna u zapadnom Magrebu, gdje su stalni topli i suhi vremenski uvjeti doveli do situacije u kojoj su usjevi u neposrednoj opasnosti od propadanja.

Budući da je još uvijek rano govoriti o sezoni, prognoze prinosa objavljene u posljednjem izdanju biltena se, uz nekoliko iznimaka, temelje na povijesnim trendovima.

Situacija u Hrvatskoj

Temperature u Hrvatskoj su zimus bile više nego inače, osim kratkog zahlađenja sredinom siječnja, podsjećaju u izvješću. Prosječne dnevne u prosincu i prvoj polovici ožujka bile su od 2 °C do 4 °C iznad dugoročnog prosjeka (LTA). Napominju da je veljača bila najtoplija u njihovim evidencijama od 1991., s prosječnim temperaturama koje su premašile LTA za više od 6 °C na istoku.

Razine oborina tijekom promatranog razdoblja bile su prosječne kako u jadranskim obalnim područjima, tako i na istoku zemlje, a nešto iznad prosjeka na sjeveru. Navode da su ozimi usjevi općenito u dobrom stanju te zbog viših temperatura napreduju u fenološkom razvoju.