Nakon dugotrajne i oštre zime teško je odrediti pravi trenutak za prvu prihranu usjeva uljane repice. Kako bi se ona pravovremeno izvršila, potrebno je prije svega osluškivati vremenske prilike, a naravno dosta bitan faktor je i sama kondicija usjeva.
Uljana repica je jedan od usjeva s najvećim zahtjevima za hranjivima u jesenskom periodu. Kako bi sorta ili hibrid ostvarile što veći dio genetskog potencijala rodnosti, potrebno im je osigurati uravnoteženu ishranu, što podrazumijeva raspoloživost dovoljnih količina pristupačnih hranjiva u tlu.
Nadalje, kvaliteta gnojiva je iznimno važna za postizanje optimalne ishrane usjeva i sastoji se od makrohranjiva (dušik, fosfor, sumpor i kalij) te od mikrohranjiva (bor).
Gnojidba ozime uljane repice sastoji se od dvije faze od čega je prva u jesen i podrazumijeva se kao osnovna gnojidba, a druga je u nastavku vegetacije nakon zime odnosno u proljeće te se stoga naziva proljetna gnojidba ili prihrana.
Dušik (N) se primjenjuje višefazno od čega se u jesenskom dijelu u osnovnoj gnojidbi dodaje do 1/3 ukupne količine "pod brazdu", ali se na površinama gdje je zaostalo više žetvenih ostataka nakon predusjeva, može također dodati i već u prašenju strništa u dozi 5-8 kg/ha za svaku tonu (t) prinosa zrna predusjeva čime će se poboljšati razgradnja žetvenih ostataka te omogućiti bolja priprema tla.
Fosfor (P) i kalij (K) se mogu u cijelosti primjeniti u osnovnoj gnojidbi ili se doziraju pred duboko oranje do 2/3 ukupne količine, a preostala 1/3 se dodaje u predsjetvenoj pripremi.
Sumpor (S) je od velike važnosti za usjev uljane repice te se može primjeniti u jesen kao superfosfat (10% sumpora) gdje treba imati na umu sklonost sumpora ka migraciji u niže slojeve profila tla te ga je pri unošenju u tlo najbolje smjestiti što pliće (predsjetvena priprema) Druga mogućnost primjene sumpora je u prihrani. Primjenu sumpora nikako ne bi trebalo izostaviti jer njegov deficit kod usjeva uljane repice može uzrokovati znatno smanjenje prinosa (>20%).
Bor (B) je važan za bujan i kvalitetan razvoj svih biljnih tkiva uljane repice posebice korijena, stabljike i lista, a znatno utječe na povećanje svih komponenti prinosa. Primjena bora zahtjeva posebnu pažnju jer na tlima čiji je pH niži od 6,5 bor postaje fitotoksičan. Preporuča se predsjetvena primjena rasipačem s ostalim gnojivima u dozi 1,0 do 1,2 kg/ha te u folijarnoj prihrani pred samu cvatnju još 0,3 do 0,5 l/ha čime se znatno pospješuje cvatnja, oplodnja i formiranje povećanog broja komuški kao i broja zrna po komuški.
Tablica 1. Potrebe usjeva uljane repice (kg/ha) za ostvarenje željene razine prinosa zrna (t/ha)
Prinos u t/ha | N | P2O5 | K2O | MgO | S |
3,0 | 120 | 80 | 180 | 30 | 50 |
3,5 | 140 | 90 | 210 | 35 | 60 |
4,0 | 160 | 105 | 240 | 40 | 70 |
4,5 | 180 | 120 | 270 | 45 | 80 |
5,0 | 200 | 135 | 300 | 50 | 90 |
U prihrani uljane repice dušikom je najbolje dodati KAN (27% N) gdje je polovina dušika brzodjelujuća (nitratni oblik), a polovina sporodjelujuća (amonijskom obliku). Prihrana se obično obavlja u dvije ili tri faze i to prva prihrana krajem veljače ili početkom ožujka, a druga u fazi pupanja negdje u travnju i treća folijarno s dodatkom sumpora i mikroelemenata.
Proizvođači koji imaju mogućnost primjene tekućeg dušičnog gnojiva izvrsne rezultate postižu primjenom UAN-a (otopina UREA-e s amonij nitratom), čime ostvaruju dodatnu prednost jer u jednom prohodu mogu obaviti zaštitu usjeva od štetnika. Folijarna prihrana najčešće podrazumijeva dodavanje posljednje količine dušika, sumpora (amonij-sulfat; OPREZ! zbog prisustva amonijske komponente u uvjetima suše i visokih temperatura gnojivo može izazvati opekline lista), bora (ranije opisana doza od 0,3-0,5 l/ha) te mikrohranjiva. S folijarnom prihranom može se također kombinirati primjena određenih pesticida ovisno o svojstvima kompatibilnosti aktivne tvari.
Nakon dugotrajne i oštre zime teško je odrediti pravi trenutak za prvu prihranu usjeva uljane repice. Kako bi se ona pravovremeno izvršila, potrebno je prije svega osluškivati vremenske prilike, a naravno dosta bitan faktor je i sama kondicija usjeva, kako ona prije zime tako i nakon, ističe Dominik Mikolčević, stručni KWS-ov savjetnik. Na nekim usjevima došlo je do značajnog smrzavanja, no oni koji koji su u dobroj kondiciji, ne bi trebali osjetiti značajne posljedice oštre zime. Mikolčević savjetuje da se u prvu prihranu ide otprilike polovicom veljače, a tome bi mogle poslužiti i vremenske prilike.
"Za usjeve koji su u dobroj kondiciji treba ići s prihranom oko 50 do 60 kilograma čistog dušika po hektaru, dok bi kod onih usjeva koji su u nešto slabijoj kondiciji trebalo ići s manjim količinama budući da su te biljke slabije i imaju slabiju moć apsorpcije hraniva, a prihranu moguće podijeliti i na dvije do tri, gdje bi se nadomjestio ostatak hraniva, kada bi biljke ojačale i počele intenzivnije rasti", savjetuje Mikolčević.
Za više informacija o gnojidbi uljane repice, obratite se tvrtki KWS na jedan od niže navedenih kontakata.
Povezana biljna vrsta
Sinonim: - | Engleski naziv: Swede rape, oilseed rape | Latinski naziv: Brassica napus L. (Partim)
Uljana repica proizvodi se zbog dobivanja ulja. U sjemenu uljane repice ima oko 40 % i oko 20 % bjelančevina. Ranije je ulje uljane repice korišteno za osvjetljenje i mazivo, a... Više [+]Tagovi
Partner
Vukovarska 31,
31000 Osijek,
Hrvatska
tel: +385 31 628 628,
e-mail: info@kws.hr
web: http://www.kws.hr