Zašto bi trebalo suzbijati korove u jesen nakon skidanja usjeva?

Pred nama je početak nove sezone koja je započela sjetvom ozimih kultura. Iza nas je izuzetno teška godina, od njezinog samog početka pa sve do kraja.

Ono o čemu se često ne vodi dovoljno brige je pravovremena zaštita od korova. Naime, ako poljoprivredniku promakne optimalna faza primjene, uspjeh zaštite više neće biti isti, proizvodnja poskupljuje, a i konačni rezultat više nije siguran, objašnjava Dražen Šimić iz tvrtke Chromos Agro. Dodaje kako korovima ne treba omogućiti da se osjemene jer tada dodatno rastu troškovi, a isti problem će se javiti u još većem broju sljedeće godine jer će biti nužne "vatrogasne mjere".

Koje štete nanose korovi u žitaricama?

Šimić objašnjava kako se to prvenstveno odnosi na konkurenciju u hranjivima, svjetlu, životnom prostoru te vlazi. Tu je i opasnost od polijeganja u zakorovljenom usjevu, veći je napad biljnih bolesti, kasnije sazrijevanje, a i otežana je žetva. Evo i konkretnog primjera: kod 100 klasova slakoperke/m² može se udvostručiti vrijeme žetve, jer 1 biljka slakoperke može imati 10 i više klasića.

Kaže da se prema istraživanjima smatra da štete od korova sežu od 10-50 posto u prinosu, ovisno o zakorovljenosti.

Faktori koji utječu na pojavu i njihovo širenje su gnojidba dušikom (neizbalansirana gnojidba dušikom pogoduje razvoju ovih vrsta, ubrzan im je rast i razvoj zbog primijenjene gnojidbe), ostaci sjemena korova iz predkultura (oni kojima smo dopustili da se osjemene predstavljaju značajan izvor zaraze za sljedeću kulturu), prenošenje sjemenja kombajnima (obavezno čišćenje kombajna prije i poslije žetve/berbe) te vitalnost sjemenja (pojedine korovne vrste zadržavaju klijavost i dugi niz godina u zemlji dok ne dođu u povoljne uvjete za rast i razvoj).

Kako se sjetva ozimina vrši još u jesen, tako se i korovi mogu javiti od jeseni pa sve do proljeća. Kada i u kojem intenzitetu, ovisit će o vremenskim prilikama koje će nastupiti nakon sjetve, ali i o mjerama koje ćemo poduzeti ili pak ne poduzeti.

Koje su to korovske vrste koje srećemo u jesen?

"Podijelili smo ih u dvije skupine, jednogodišnje uskolisne travne i širokolisne. Od jednogodišnjih travnih posebno treba izdvojiti slakoperku, mišji repak, vlasnjaču, ljuljeve itd., ali posebno mjesto zauzima slakoperka. Kod druge skupine pojavljuju se mišjakinja, čestoslavica, broćika, gorušica, kamilica, poljski mak, mrtva kopriva i cijeli niz još drugih širokolisnih korova", pojašnjava Šimić.

Po čemu je značajna slakoperka (Apera spica venti) da ju je potrebno izdvojiti iz cijelog spektra koju smo prije spomenuli?

Ona je kod nas daleko najznačajnija travna korovska vrsta, jako je raširena i ono što je značajno, niče zajedno s oziminama, a s njima i sazrijeva. Isključivo niče u jesen, dok druge niču i u jesen i u proljeće, stoga je i zaštita najefikasnija upravo u jesen. Ima izuzetno velik potencijal osjemenjivanja (1.000-12.000 sjemenki/biljci), te značajno utječe na smanjenje uroda, ističe ovaj stručnjak.

S druge strane, dodaje, mišjakinja, mrtva kopriva i čestoslavica se redovito javljaju svake godine, vole tla bogata dušikom i iznose značajne količine dušika svojom masom. Kamilica niče cijele godine, ali najagresivnije u jesen i rano u proljeće. Kao problem se nameće tako što u vrijeme žetve bude u punoj cvatnji pa biljnom masom značajno otežava ovaj posao.

Naglašava i da je najkonkurentnija širokolisna vrsta broćika (Galium aparine) te da najviše utječe na prinos. "Prema istraživanjima 1,8 b/m² će smanjiti prinos do pet posto. Masom i oblikom sjeme je slično zrnu pšenice pa ga kombajni ne mogu odvojiti od sjemena pšenice i tako značajno povećava primjese", pojašnjava Šimić.

Dodaje kako su prednosti suzbijanja korova u jesen višestruke, od kojih ističe:

• veći prinosi zbog njihovog ranijeg suzbijanja
• bolje prezimljavanje "čistog" usjeva (uštede u gnojivima)
• nema opasnosti od štetnog djelovanja herbicida na biljke
• mala ovisnost o vremenskim prilikama te fazi primjene
• izbjegavaju se štete od gaženja
• nema opasnosti od drifta na osjetljive kulture
• izbjegnuti su rizici nepovoljnih vremenskih prilika u proljeće
• manja mogućnost da promakne faza primjene što može značajno poskupiti zaštitu usjeva

Idealno vrijeme za suzbijanje je pred nama

Jedno od rješenja za njihovo suzbijanje je Fuga Delta (0,6 lit/ha). Šimić savjetuje ovaj herbicid koji je namijenjen suzbijanju jednogodišnjih uskolisnih i širokolisnih korova u ozimim žitaricama. Po načinu djelovanja radi se o zemljišno-kontaktnom herbicidu, a vrijeme primjene je u fazi BBCH 00 - 13 (prije nicanja do faze tri lista usjeva). Primjenjivati se može u ozimoj pšenici i ječmu, ozimoj (durum) tvrdoj pšenici, ozimoj raži te ozimoj pšenoraži.

Tu svakako spada i Carmina Forte (1,25 lit/ha) za suzbijanje jednogodišnjih uskolisnih i jednogodišnjih širokolisnihu ozimoj pšenici, ozimom ječmu i pšenoraži. Po načinu djelovanja radi se o zemljišno-kontaktnom herbicidu. Vrijeme primjene je BBCH 13 - 29 (od faze tri lista do kraja busanja), predlaže ovaj stručnjak.

Savjetuje i Beflex (0,5 lit/ha) za jednogodišnje i dvogodišnje širokolisne korove te slakoperke u ozimom ječmu, ozimoj raži, ozimoj pšenoraži, piru, ozimoj mekoj i tvrdoj pšenici. Njegovo vrijeme primjene je u fazi BBCH 10 - 25 (od pojave koleotile do sredine busanja).

"Poljoprivrednici, idealno vrijeme zaštite usjeva je upravo pred nama", poručuje Šimić.

Za više informacija o suzbijanju korova na ratarskim kulturama, obratite se tvrtki Chromos Agro na jedan od niže navedenih kontakata.