Soja je glavna kultura na istoku Hrvatske. Klimatski joj uvjeti ondje najbolje odgovaraju, no izazova je puno. Dio problema svojih kooperanata u tvrtki Seges rješavaju u suradnji s KWS-om
U okolici Županje, na samom istoku Hrvatske, a u zapadnom dijelu Srijema, ratarska kultura koja najbolje uspijeva je soja. Odgovara joj nizina koja se smjestila pod Savom, a kako ni Dunav nije daleko, vlaga je dovoljno visoka za njezin uzgoj.
"Uvijek smo ju favorizirali, zato jer ona ovdje najbolje uspijeva. Prinosi su dobri, mogla se dobro prodati", priča nam Miroslav Jurić, vlasnik tvrtke Seges d.o.o. koja servisira poljoprivrednike iz ovog kraja, odnosno njihovih 4 do 5 tisuća hektara obradivih površina. Opskrbljuju ih sjemenskom robom, gnojivom, sredstvima za zaštitu bilja, ali pružaju i uslugu skladištenja te sušenja.
"Imamo silos kapaciteta 8.200 tona, podno skladište s oko 3.000 tona te pet poljoprivrednih ljekarni. Vršimo kooperaciju s ovdašnjim proizvođačima koje pratimo od sjetve do otkupa", priča ovaj poduzetnik koji je otkako postoji tvrtka svjedok velikih promjena u poljoprivrednoj proizvodnji, od klimatskih do globalno-političkih.
Kaže, situacija je vrlo nepredvidiva jer proizvođači ovise o dvije do tri kiše i to u pravo vrijeme. Čak su i nove sorte od kojih se očekuju bolji rezultati, često puta zbog klime u negativnom položaju. Prošle im se godine kao jako dobra pokazala sorta Annika iz asortimana tvrtke KWS. Riječ je o soji I. grupe zrenja za koju postoji sve više interesa. "Njezina prednost je što se sije na rjeđe sklopove, ima jako dobro izraženo bočno grananje pa može nadoknaditi priličan prinos", otkriva nam Jurić čija je tvrtka član europske asocijacije Donau Soja.
Proljetna sjetva je na samim vratima, a s obzirom na vremenske uvjete, kaže, gotovo da možemo zanemariti rokove "iz udžbenika". "Ne mogu sa sigurnošću reći je li bolje sijati raniji ili kasniji sortiment, nema pravila. Izgubili smo se u klimatskim promjenama što predstavlja i određeni problem za soju", opisuje on navodeći da su sve intenzivnije izraženi sušni periodi s visokim temperaturama zbog čega biljka nema dobru oplodnju. "Za njezinu cvatnju, a onda kasnije i oplodnju je neophodna visoka vlaga zraka. U prosjeku možda imamo odgovarajuću količinu padalina, ali je raspored jako loš", svjedoči Jurić.
Ipak, upozorava, nema potrebe prerano pomicati rokove, jer se zna koliko traje vegetacija za koju sortu. "Čak se unazad par godina pokazalo da su nešto kasniji rokovi bolje prolazili nego raniji. Vjerojatno je oplodnja izbjegla temperaturni šok jer je došla nakon njega, odnosno biljke koje su ušle u cvatnju nakon temperaturnog šoka su dale bolje prinose", opisuje podsjetivši da je vrijeme vrlo nepredvidivo.
"Prošle godine smo u vrijeme sjetve imali optimalne uvjete, a onda su došle obilne oborine, koje su dosta uništile kulture. Nakon toga je zasušilo, kiša skoro nije padala pa smo imali duplu štetu", prisjeća se.
Sada se, kaže, nema što čekati. Šećerna repa je već posijana, nakon nje ide kukuruz, a onda i soja koja je ipak najosjetljivija na temperature tla. Kao najvažniji posao proizvođača, a prije same proljetne sjetve, vidi postavljanje kvalitetnog plana i pravovremenu narudžbu - od gnojidbe, preko sjemena do zaštite, a što treba obaviti još u zimskom periodu.
"Najvažniji je pravilan plodored. Tada nekoliko godina unaprijed znate što vam na koju površinu dolazi. Međutim, kod nas sjetvu najčešće određuje tržišna situacija", komentira Jurić te dodaje: "Imaš plodored, a onda neka cijena podbaci, druga iskoči, pa proizvođač mijenja i plodored. To nije dobro, biljka ne zna za cijenu, ona traži njegu i odgovarajuću ishranu da bi mogla dati odgovarajući prinos", upozorava on.
S tvrtkom KWS imaju dugogodišnju, uspješnu suradnju. Naime, KWS ima značajan udio u njihovoj prodaji, među prve je tri sjemenske kuće.
"Sada uvodimo nove sorte soje kao što je Annika. Prošle je godine ona dala odlične prinose, više od 4 tone po hektaru", kaže Zoran Petrović, voditelj prodaje za regiju istok i BiH u KWS-u te dodaje kako osluškuju poljoprivrednike te nastoje ponuditi ono što će za njih biti najbolje.
Više o sorti Annika možete pogledati putem ove poveznice.
"Sjeme soje proizvodimo u Italiji, u području koje omogućava proizvodnju sjemena vrlo visokih parametara kvalitete, prije svega visoku klijavost i energiju klijanja što su naši proizvođači prepoznali i pohvalili u protekloj proizvodnoj godini", navodi Petrović istaknuvši još jednu, kako kaže, važnu činjenicu za proizvođače. "Na tržište stavljamo sjeme tretirano inokulantom, bakterijama koje će omogućiti bolju fiksaciju dušika iz zraka", naglašava ovaj stručnjak dodavši da je sjeme tretirano i bojom radi lakšeg prepoznavanja zrna u tlu i lakše kontrole kvalitete sjetve.
Osim suradnje koja se temelji na sjemenu, u tvrtki Seges zajedno s KWS-om održavaju za kooperante i zimska predavanja te imaju pokusna polja. "Ljudi su jako otvoreni za edukacije, spremni su na učenje. Nove stvari se brzo prihvaćaju, puno brže ulaze novi hibridi, agrotehnike, zaštitna sredstva. Mlađi i ljudi srednje dobi međusobno puno komuniciraju, razmjenjuju informacije, opremljeni su dobrom mehanizacijom, strojevima za preciznu poljoprivredu", zaključuje Petrović.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Partner
Vukovarska 31,
31000 Osijek,
Hrvatska
tel: +385 31 628 628,
e-mail: info@kws.hr
web: http://www.kws.hr
Od Crnog mora do SAD-a ekstremni vremenski uvjeti ugrožavaju usjeve
Prve procjene: Zasijano 30 tisuća hektara manje pšenice, više površina pod sojom
Rastu cijene žitarica, ali su i dalje jeftinije one iz crnomorske regije
OPG Mihajlović: Gnojidbom do visokih prinosa i na kiselom tlu
Marta Radić
prije 2 mjeseca
Svjesna sam da iza povećanja proizvodnje , koje su pune usta političara i tzv struke, stoji profit trgovaca. Ako više proizvodite..morate bacati brdo gnojiva , pesticida , puno goriva i energije i dr..a to znači da će trgovci više prodavati , otkupljivači više otkupljivati , ato znači vise zaraditi...E a gdje je u toj priči poljoprivrednik???? To je formula koju gura gospodarska komora..znamo i zašto... Sve to uništava poljoprivredu i ruralni prostir , a još više klimu..koja je nemilosrdna..a to vidimo i sami. S tiga. Daj se otrijeznite i počnite na prvo mjesto stavljati interes zajednice i ruralnog prostora.. samo održiva proizvodnja hrane , koja je ijole zdravstveno ispravna i briga za klimu i okoliš ..može dugoročno koliko toliko jamčiti proizvodnju hrane..sve drugo je silovanje ljudi i prostora u kojem živimo.
Broo Čićnerval
prije 2 mjeseca
Kada se nešto favorizira i ovako reklamira, znaš da to ne trebaš saditi i bježi od toga ko vrag od tamjana!!!! Razlog je jednostavan. Nešto se favorizira radi tuđeg interesa, jer za interes zajednice je uvijek raznolikost i sadnja ili uzgoj po nekom području specifično ili najbolje za tu kulturu. Netko močniji ima nečega viška ili manjka, pa treba neke da ne kažem budale da to sprovedu. Država je tu da nađe takve pametne , uzme novce, a mali pametni ljudi koji se polakome za brzom zaradom često naprave posao o svom trošku. Tako da oni gore podjele vrhnje o trudu malih pametnih. Lako se vidi dali je nešto za interes zajednice. Ako je logično i sa realnom zaradom, to je to!!! Ako nije baš logično, ako se reklamira i obećava, ako ti nešto nije tu kako treba, ako se prstom počeše iza uha, stvari su jasne, ta zarada nije za tebe, tvoje je da daš znoj i znanje, a zaradu prepusti drugome!!!!!!!
Đuro Japaric
prije 2 mjeseca
Pa jeste pesimisti ! Poslao sam pismeni prijedlog ; Plenkoviću , Milanoviću , Grmoji , Sandri , željenim premijerima , da budem PRIVREMENI ministar poljoprivrede 90 dana , sa CILJEM da se napišu NACRTI zakona za HRVATSKU AGRARNU REFORMU - STRATEGIJU RAZVOJA POLJOPRIVREDE , te da o tako BITNIM zakonima birači odluče putem referenduma ; 1. Da li ste za Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojeg predlažu ; Vlada RH i svi Klubovi zastupnika Hrvatskog sabora ? ZA -------PROTIV ! 2 . Da li ste za Zakon o nasljeđivanju , 3 . Da li ste za Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima , 4 . Da li ste za Zakon o vodama , 5 , Da li ste za Zakon o šumama , 6 . Da li ste za ukidanje dvostruke evidencije zemlje i okrupnjavanje parcela na više načina , 7 . POSEBNI članci zakona za privatnu i državnu zemlju u IZUMRLIM i IZUMIRUĆIM selima , u kojim po MODELU Libije i Moamer El. Gadafija , MOŽEMO vratiti i zadržati dio ljudi ! JEDNOSTAVNO i SVE U ROKU 90 dana , PRVI puta u povijesti HRVATA !
Gardunko
prije 2 mjeseca
Marta, zar stvarno vjerujete da je nekome od naših državnika i lokalnih šerifa stalo do proizvodnje hrane?? Zar stvarno vjerujete da u našoj vladi, saboru, županijskim, općinskim vjećima i inim institucijama stvarno netko nešto pametno promišlja o strategiji razvoja poljoprivredne proizvodnje??🤔
Marta Radić
prije 2 mjeseca
Ako će za to trebati deselječa..tada nema proizvodnje hrane
Gardunko
prije 2 mjeseca
Marta,prije navodnjavanja treba prvo izvršiti komasaciju, srediti zemljišne knjige, pošteno i transparentno dodijeliti koncesije za državno polj. zemljište, izgraditi akumulacije itd.itd.itd. Od toga svega neće biti ništa u narednih nekoliko desetljeća, o tome ne vrijedi ni razmišljati!
slobodan rajić
prije 2 mjeseca
Malo su bliže Savi i imaju više rose i noćne vlage,srećom. Svi ostali će imati problem sa sojom po ovim vrućinama.
Marta Radić
prije 2 mjeseca
Sve je ovo uzaludno ako nema navodnjavanja u fazi cvjetanja. Država bih kroz fondove trebala omogućiti znatno više sretstava za navodnjavanje , jer đabe trud ulaganje , ako se teperature u hladu dignu iznad 30-35 c. Tada blokada biljke i usjev propada. Trošimo novac na svakakve gluposti , ali za što treva nema...