Pretraga tekstova
Visoka temperatura, posebno ona iznad 35°C tjera biljke na prilagodbu. Uvijanje listova nije jedina posljedica
Kukuruz, kao i mnoge druge biljke, uvija svoje listove kada su temperature iznad 35°C, a što je bio slučaj posljednja dva tjedna.
"Riječ je o mehanizmu prilagodbe kojim biljka smanjuje površinu listova koja je izložena atmosferi. Smanjenjem te površine, ona smanjuje evaporaciju, odnosno gubitak vode kroz listove, što je ključno za njezino očuvanje tijekom ekstremno visokih temperatura", pojasnio je prof.dr.sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti.
Siniša Hrgović: Dugotrajno sušno vrijeme ostavit će drastične posljedice na usjevima
Ističe da kada temperature prelaze 35°C, kloroplasti unutar biljnih stanica postaju manje efikasni, što negativno utječe na proces fotosinteze kojim biljke koriste sunčevu svjetlost za proizvodnju energije. "Pri visokim temperaturama, ovaj proces može biti ozbiljno narušen", upozorava Stipešević.
Kaže da dodatni problem predstavljaju visoke noćne temperature. Naime, biljke, uključujući kukuruz, dišu kontinuirano, danju i noću. Međutim, tijekom noći, bez svjetlosti potrebne za fotosintezu, disanje postaje dominantan proces, tijekom kojeg troše energiju proizvedenu fotosintezom tijekom dana.
"Ako su noćne temperature visoke, biljka može potrošiti svu proizvedenu energiju na disanje umjesto na rast. Primjerice, ako biljka danju proizvede 30 jedinica energije, a noću potroši istih 30 jedinica, neto prirast energije je nula, što znači da biljka ne raste", precizira ovaj stručnjak.
Kada je riječ o kukuruzu, kaže da su ratari koji su ga sijali u ranijim sjetvenim rokovima, bolje prošli jer je ova žitarica imala duže razdoblje rasta prije nego što su nastupile visoke temperature. To je omogućilo biljci da razvije snažniji korijenski sustav, bolje iskoristi proljetne oborine, prođe kroz ključne faze rasta pri nižim temperaturama, akumulira više energije kroz fotosintezu i bude otpornija na toplinski stres. Također, ranija sjetva osigurala je optimalne uvjete za cvatnju i nalijevanje zrna, što je dovelo do boljeg formiranja klipova i veće kvalitete.
Osvrnuo se Stipešević i na biostimulatore za koje kaže da mogu pomoći biljkama da se bolje nose sa stresom uzrokovanim visokim temperaturama, uz jedan "ali".
"Nijedna mjera nije učinkovita bez dovoljne količine vode. Voda je ključni faktor za održavanje svih fizioloških procesa unutar biljke, uključujući fotosintezu i evaporaciju", zaključio je.
Osim kukuruza, mnoge druge biljke također savijaju ili uvijaju svoje listove kao odgovor na visoke temperature kako bi smanjile evaporaciju i očuvale vodu.
Rajčice su najočitiji primjer uvijanja listova koje koriste kao obrambeni mehanizam koji pomaže smanjiti izloženost sunčevoj svjetlosti i smanjiti gubitak vode kroz transpiraciju. Ova reakcija može biti prilično očita, osobito tijekom dugotrajnih razdoblja vrućine i suše. Zbog temperature iznad 35°C zaustavlja se i dozrijevanje plodova.
Zalijevam, a krastavci gorki, paprika zakržljala, rajčica ne dozrijeva - što se događa?
Kada je riječ o voću, borovnice su još jedna osjetljiva biljka koja može pokazati očite znakove stresa zbog visokih temperatura. Savijanje ili uvijanje listova može se često primijetiti tijekom vrućih ljetnih dana kada biljke pokušavaju očuvati vlagu.
Tagovi
Uvijanje listova Utjecaj temperature Suša Bojan Stipešević Evaporacija Fotosinteza Kloroplasti Noćna temperatura Disanje biljke
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 3 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje