Pretraga tekstova
Posljednjih dana završila je košnja Miscanthus giganteusa. Biljka je to budućnosti, kažu, jer svjetska industrija traži nove izvore energije.
Posljednjih dana završila je košnja Miscanthus giganteusa. Biljka je to budućnosti, kažu, jer svjetska industrija traži nove izvore energije. Sve je veća potreba za biljnim gorivom koje bi jednog dana zamijenilo fosilne izvore energije poput ugljena, nafte ili zemnog plina.
Energetska biljka mora ispuniti nekoliko uvjeta, mora brzo rasti, ne isušivati previše tlo i biti upotrebljiva u razne svrhe. Najbolji je primjer tome upravo sorta trstike Miscanthus giganteus, a povoljan utjecaj na okoliš je istaknut kao jedan od glavnih razloga za ekološki uzgoj, budući da je upotreba pesticida, herbicida i drugih zaštitnih sredstava gotovo pa zanemariva.
Miscanthus se koristi u Austriji, gdje je zasađeno 6.000 ha, u Francuskoj 20.000 ha, u Engleskoj 60.000 ha, a u Njemačkoj 40.000 ha. Dobivanje etanola iz Miscanthusa je 2,5 puta veće nego iz kukuruza uz istu količinu sirovine. Hranjive tvari biljka crpi iz dubljih slojeva zemlje jer korijen prodire na dubinu i do tri metra. Njegove sadnice se mogu razmnožavati samo u laboratoriju "in-vitro" iz razloga neplodnosti same biljke.
Za žetvu Miscanthusa mogu se korisiti tehnike koje se koriste i za druge kulture. Miscanthus postiže visinu od 2,5-3,5 m, a godišnji prinos biomase je 20-25 tona suhe tvari/ha.
Žetvu Miscanthusa treba obaviti nakon sazrijevanja usjeva, kada je sadržaj vlage najniži te prije početka novog porasta u proljeće sljedeće godine. Važno je da je usjev dovoljno zreo, tako da ima dovoljno rezervnih hranjiva u rizomima radi preživljavanja zime i početka rasta. Tijekom ovog perioda vlažnost stabljike bi trebala biti ispod 15% što je vrlo niska razina u usporedbi s razinom vlažnosti klasičnog energenta od 40 do 50% te omogućuje iskorištavanje biljke bez potrebe za daljnjom obradom (sušenje) i s time dodatnim troškovima.
Kod žetve Miscanthusa, moguća su dva sustava, i to višefazni postupak, koji uključuje košnju, zbijanje i baliranje te jednofazni postupak, koji uključuje košnju, sjeckanje, baliranje, vezanje ili peletiranje.
Osim za proizvodnju celuloze i čiste energije, može se koristiti i za izolaciju kuća, izgradnju i u mnoge druge svrhe. Neka istraživanja pokazuju da je kod uljane repice odnos između energije koja se uloži u uzgajanje i dobivene energije 1:2, a kod Miscanthusa je 1:15.
Posljednjih godina porastao je interes u korištenju bogatih zeljastih kultura za celulozu, kao što je Miscanthus, sirovina pogodna za industrijski papir. Deficit celuloznih vlakana u Europi, oko tri milijuna tona godišnje, pokazuje znatan potencijal za korištenje celuloze za proizvodnju papirne mase. Trenutačno korištenje vlakana iz nedrvenastih usjeva za proizvodnju papirne mase u Europi je ispod 1% ukupne proizvodnje.
Prema proračunima njemačkih znanstvenika, poljoprivrednik od jednog hektara Miscanthusa može svake godine dobiti količinu goriva, koja odgovara 8.000 litara lož ulja. Prema pojedinim podacima, predviđa se da bi do 2050. mogao zadovoljavati 12% energetskih potreba u EU.
Tagovi
Miscanthus gigantheus Energija Biogorivo Celuloza Proizvodnja Etanol Biomasa
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje
Bojan Jurić
prije 8 godina
I zaboravih ,kako kaže u ministarstvu poljoprivrede ,kako bi to izgledalo kada bi se zasadile veče površine,na šta će lićiti .
Bojan Jurić
prije 8 godina
To vam raste na poljoprivrednom zemljištu nakon košnje sljedečih 15-tak godina,s obzirom da tako nešto nebi smjelo rasti na poljoprivrednom zemljištu,pitanje je gdje bi se to moglo saditi,kako stručnjaci kažu degradiralo bi zemljište :)
ivan mestrovic
prije 8 godina
Gdje kupiti sjeme????