Pretraga tekstova
Pšenica puna vlage, kombajni i traktori zapeli u blatu!
Uz još uvijek nedefiniranu cijenu pšenice, visoke cijene gnojiva, sjemena i reprodukcijskog materijala, posljednji čavao u lijes ovogodišnje žetve pšenice zabile su vremenske neprilike koje su posljednjih mjeseci pogodile kontinentalnu Hrvatsku.
Nakon dugotrajne suše koja je smanjila prinose, nad Slavonijom već gotovo tri tjedna pada kiša koja onemogućava žetvu i natapa zrnevlje, drastično mu rušeći kvalitetu.
- Ove godine kao da se sve urotilo protiv ratara, po zlu je pošlo što god je moglo poći. Od visoke cijene gnojiva i reprodukcijskog materijala koje nismo mogli dobiti na poček nego smo morali kupovati plaćajući unaprijed, preko kašnjenja poticaja do katastrofalnih kiša koje uništavaju usjeve. Kombajni i traktori stoje nam na polju, čim uhvatimo sat ili dva suhog vremena, idemo na žetvu, da spasimo što se spasiti može. Zrno je puno vlage, hektolitarska masa je vrlo visoka, pa su i troškovi sušenja veći nego inače.
Bar da je definirana cijena, pa da predam tu pšenicu, kakva bila da bila, no još ne znam ni koliko novca mogu za nju očekivati. Tražili smo 1,25 kuna po kilogramu, ali kako mi se čini, kad zbrojim sve troškove, pitanje je hoćemo li i s tom cijenom doći na nulu - kaže Blaž Vučinić, poljoprivrednik iz Donjeg Slatnika nedaleko od Slavonskog Broda, koji pšenicu uzgaja na desetak hektara vlastitih površina. Kako kaže, problemi s uzgojem pšenice kakve ratari proživljavaju ove sjetvene sezone već dugo se ne pamte, a dodatni udar ratarima mogao bi biti i uvoz jeftine pšenice iz okolnih zemalja.
Zbog izrazito kišna vremena žetva uvelike kasni, pa je do današnjeg dana sa hrvatskih njiva skinuto samo oko 30 posto ove najvažnije krušarice.
- Silosi su spremni, ali velika vlaga koja karakterizira ovogodišnji urod pšenice znatno poskupljuje cijenu njezine pripreme i skladištenja. Sve žitarice prije ulaska u silose suše se na standardnu razinu vlage od 14 posto. Što je urod vlažniji, troši se više energenata na njezino sušenje, a tako se znatno podižu troškovi. Na skladištenje izvanstandardne pšenice s većom razinom vlage ne smije se ni pomisliti jer vrlo brzo bi došlo do klijanja ili truljenja zrna - kaže agronom Josip Vraneković.
Autor: Bernard Karakaš
Izvori
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 2 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje