Europski parlament usvojio Uredbu o obnovi prirode - što to znači za Jadran i ribare?

Europski parlament usvojio je Uredbu o obnovi prirode koja će obuhvaćati razdoblje do 2050. godine.

Riječ je, ističe naš eurozastupnik Predrag Fred Matić, o najznačajnijem zakonu u području zaštite okoliša sve od Direktive o staništima iz 1992.

"U svjetlu globalnih izazova poput klimatskih promjena i degradacije okoliša, današnje usvajanje predstavlja nužan korak prema održivijem upravljanju morskim resursima", naglasio je.

Kaže i da novoizglasani zakon ima potencijalne dugoročne i sveobuhvatne učinke na obnovu devastiranih morskih staništa, povećanje ribljeg fonda te pozitivan utjecaj na prehrambeni, turistički i ribarski sektor.

"Ponosan sam što sam jedan od koautora nove Uredbe koja je izuzetno bitna za očuvanje naših prirodnih ljepota, budućnost ribarstva i sigurnost opskrbe kvalitetnom i lokalnom hranom. Ovim Zakonom ćemo konačno zaštititi hrvatsku ribu i osigurati da naši ljudi jedu domaću, svježe ulovljenu ribu po dostupnim cijenama", napominje Matić.

Mjere obnove devastiranih morskih područja

Dodaje i da obnova devastiranih morskih staništa nije samo pitanje dostupnosti morskih proizvoda i ekologije već ima i značajan utjecaj na društveno-ekonomske aspekte. Održivost turizma često ovisi o prirodnim ljepotama, ali i o kvaliteti domaće ribe u našim restoranima i tržnicama. Stoga drži da ovaj zakon stvara okvir za očuvanje morskih staništa čime se osiguravaju turistički prihodi, ali i dugoročnost naših ribljih fondova.

Hrvatska će, napominje Matić, morati provesti mjere obnove devastiranih morskih područja. Zajednički cilj Europske unije je do 2030. obuhvatiti 20 posto mora kojima je potrebna obnova, a do 2050. sva područja.

"Vrlo bitno za naglasiti, radi istinitog informiranja naših građana i ribara, je da ukoliko hrvatski znanstvenici procjene da su ugroženi primjerice Telašćica, Lastovo i Vis, onda će se mjere obnove implementirati na 20 posto tih ugroženih područja, a ne na 20 posto cijelog Jadrana. Ali njegovo očuvanje je najvažniji korak; bez toga neće biti riba i morskih plodova za našu djecu i unuke", istaknuo je. 

Veći riblji fond = veće ulovne kvote

Naime, povećanje ribljeg fonda ima snažan utjecaj na ribarski sektor. Osim što se time pridonosi očuvanju biološke raznolikosti, poboljšavaju se i ekonomski izgledi za ribare. "Veći riblji fond znači veće ulovne kvote, a ujedno i povećanje prihoda ribara. To je jedan od načina da se osigura održiv ribolov, čime se sprječava prekomjeran pritisak na morske ekosustave", pojašnjava. 

Navodi i da se na primjeru Jabučke kotline može vidjeti kolika je korist za ribare i koliko se obnovom morskog ekosustava na određenom području može povećati populacija riba što opet najviše doprinosi ribarima, ali i nama kao građanima i potrošačima. 

"Naši ljudi i restorani će imati pristup svježoj, domaćoj namirnici, a to je svima u interesu. Potičemo domaću proizvodnju i održive prehrambene politike za budućnost", kazuje. 

Naglašava i da je posebno bitna za naše ribare činjenica da mjere obnove nisu nužno poistovjećene s lovostajem nego i postavljanjem ograničenja ulova, korištenjem selektivne ribolovne opreme, ili primjerice sađenjem morskih trava, obnavljanjem koraljnih grebena i drugim metodama za koje država odluči da su primjerene za određeno ugroženo područje-

Uostalom, dodaje, područja koja su devastirana ili opustošena ne obiluju ribom pa ulov na tim područjima niti nije zagarantiran. "Ključna poruka je: nitko ribarima neće nametati kako i što, to će Hrvatska sama procijeniti i provesti, temeljem znanstvenih analiza i u konzultacijama s našim ribarima", zaključuje eurozastupnik.