Pretraga tekstova
U proteklih 10 godina utrostručen je broj zaposlenih u pravnim osobama u Zadarskoj županiji koje se bave ribarstvom
Ribarstvo je na zadarskom području jedna od najvažnijih gospodarskih djelatnosti, a zbog skorog ulaska Hrvatske u EU, koja uskoro mijenja svoju ribarsku politiku i politiku financiranja ribarstva, razrađen je plan prilagodbe.
U ZADRA-i, Razvojnoj agenciji Zadarske županije, okupljen je tim stručnjaka koji su razradili Program razvoja ribarstva i Program razvoja ribarske infrastrukture u iduće tri godine.
Na prezentaciji ovih dvaju programa održanoj u Domu Zadarske županije, Marica Babić, koordinatorica izrade programa razvoja ribarstva, navela je podatke iz kojih je jasno da su na zadarskom području ribarstvo i marikultura vrlo važne gospodarske grane te da imaju preduvjete da postanu još značajnija.
Na ovom se području ostvaruje 47 posto ukupnog ulova riba na hrvatskom Jadranu, čak 58 posto male plave ribe. Tu je koncentrirano 60 posto hrvatske marikulture, više od pola kapaciteta za uzgoj tuna, te čak 67 posto uzgoja bijele ribe. Značajno je da je većina tih kapaciteta na otocima, odnosno u ruralnom dijelu, i da je u prošlih 10 godina prihod u ovoj djelatnosti porastao četiri puta.
− Zadar je već sada centar ribarstva jadranske regije, a ima uvjete da tu svoju poziciju još više ojača − rekla je Babić.
U toj djelatnosti sada radi više od 2000 ljudi, a razvojem marikulture i izgradnjom preradbenih kapaciteta rastu i šanse za otvaranje novih radnih mjesta.
− Za jačanje te pozicije, ali i za prilagođavanje zahtjevima EU-a, potrebna su dodatna ulaganja u ribarsku infrastrukturu − dodao je dr. Lav Bavčević, koordinator izrade ovog dijela programa.
EU, naime, ima stroge standarde higijenskih i drugih uvjeta za svako iskrcajno mjesto gdje se ulov s brodova dostavlja na daljnju obradu. Sada postoje čak 43 takva iskrcajna mjesta na kojima se prekrca oko 20 tisuća tona ribe.
Najveća su u Kalima (Lamjana), Zadru i Biogradu, a potrebno je odrediti i jedno veće iskrcajno mjesto između Šimuna i Mandre na Pagu ili na Viru za sjeverozapadni dio akvatorija. Treba riješiti pitanja remontnih brodogradilišta, privezišta i svega ostalog, a ovi su programi osnova za uključivanje ovih projekata u programe koji se financiraju iz EU-a.
Autor: Edvard Šprljan
Foto: RGBStock.com
Izvori
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje