Pretraga tekstova
Tvrtki Mišlov d.o.o. iz Poličnika, isplaćeno je više od 9 milijuna kuna za gradnju objekta i kupnju suvremene opreme za preradu ribe.
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu mjere 103 Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda zajednice.
Tvrtki Mišlov d.o.o. iz Poličnika, osnivači koje su Milivoj Mišlov i Marko Mišlov iz mjesta Kali na otoku Ugljanu u Zadarskoj županiji, isplaćeno je devet milijuna kuna za izgradnju i opremanje objekta za preradu ribe, rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka. Tvrtka je izgradila objekt te nabavila rashladnu opremu, opremu za obradu i prijem ribe, čeoni električni viličar, ručni paletni viličar, drive-in regale, opremu za prešanje i soljenje ribe te platformske vage.
"Dugogodišnji rad članova obitelji Mišlov na ulovu i uzgoju tuna te generacijama predaka stjecano iskustvo u ribolovu plave ribe, pridonijelo je uspješnosti tvrtke koja je među boljima u svom sektoru. Godišnji ulov sitne plave ribe kreće se do 1800 tona, pretežno srdela i inćuna, koji se većim dijelom plasiraju na domaće tržište, a ostatak u EU", ističu u tvrtki.
Mišlov d.o.o. ima dvije ribarice, opremljene za suvremeni plivaričarski ribolov sa ribolovnom i navigacijskom opremom. Ulovljenu ribu dopremaju kupcima vlastitim kamionima hladnjačama.
Foto: Mišlov d.o.o.
Tagovi
Agencija za plaćanja IPARD Mjera 103 Mišlov d.o.o. Poličnik Milivoj Mišlov Marko Mišlov Kali Ugljan Zadarska županija Prerada ribe Rakovi Mekušci Rashladna oprema Čeoni električni viličar Ručni paletni viličar Drive-in regale Oprema za pr
Autorica
Više [+]
Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje