Pretraga tekstova
Mjesec veljaču već dugi niz godina, kada je agronomska struka u pitanju, obilježavaju dva velika stručna skupa na kojima se okupe brojni znanstvenici, stručnjaci i proizvođači. U Opatiji je od 9. do 12. veljače održan 54. seminar biljne zaštite na kojem su ove godine o trošku HZPSS prisustvovali djelatnici: mr. sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan, Đurđica Kšenek, dipl. ing., Božena Dežđek, dipl. ing. i Ivan Šimićević, dipl. ing., a zahvaljujući HDBZ-u i sponzorima na seminaru je bilo još šest djelatnika/ca. Seminar je započeo pozdravnom riječi predsjednice HDBZ prof. dr. Jasminke Igrc-Barčić, a skup je otvorio državni tajnik Stjepan Mikolčić.
I ove godine podjeljene su nagrade i priznanja te promovirani novi magistri i doktori znanosti. Nakon svečanog otvaranja održan je okrugli stol: “Zbrinjavanje ambalažnog otpada sredstava za zaštitu bilja - gdje smo bili i gdje smo danas”, kojeg je moderirao dr. sc. Zlatko Černjul. Rad na seminaru bio je podijeljen u pet sekcija: herbologija, fitopatologija, entomologija, industrija i šumarska sekcija koje su održane 10. i 11. veljače. Ukupno je održano 68 izlaganja po različitim aktualnim temama s područja zaštite bilja u poljoprivredi i šumarstvu.
Ovo je tek bilješka sa seminara, opširnije potražite u Glasilu biljne zaštite 1/2 - dodatak 2010. u kojem su objavljeni sažeci radova s 54. seminara biljne zaštite.
Autor: mr. sc. Lada Bičak
Izvori
Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede
Tagovi
Partner
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Zagreb,
Hrvatska
tel: (0)1 4882 700,
e-mail: savjetodavna@savjetodavna.hr
web: http://www.savjetodavna.hr
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje