Egzotično voće: Po sadnice indijanske banane sa Sljemena došla iz Sjeverne Makedonije

Iako je sve krenulo gotovo slučajno, indijanska banana danas ima svoj festival u Donjoj Bistri koji je ove godine u rujnu okupio nekoliko stotina znatiželjnika od Osijeka, Bjelovara, Nove Gradiške, Zagreba i Rijeke do Štipa u Sjevernoj Makedoniji, koji su došli u voćnjak Ivana Šuloga na obroncima Sljemena, vlasnika tvrtke Exotic King, koja ima čak 50 vrsta egzotičnog voća. 

"Sve veći trend raspona temperatura dovelo su do sve ranijih sjetvi, ali  i žetvi, što znači negdje i dvije žetve godišnje. No, takva klima dovela je voćnjake u probleme, pa je tako gotovo nestala šljiva, a kako bi što više vode ostalo u tlu potrebno je saditi one kulture koje bolje podnose klimatske šokove, odnosno temperaturne ekstreme", rekao je uvodno  prof. dr. sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) na predavanju pod nazivom "Mogućnost uzgoja indijanske banane u svijetu u svjetlu klimatskih promjena".

Otkupna cijena tri eura   

Prema njegovim riječima, kod uzgoja ove voćke, njezin plod je osjetljiv ako nema dovoljno vode što znači 800 mm godišnje prve dvije godine uzgoja. Nadalje, kaže, voli sjenovitiji dio u voćnjaku, kao i gnoj, plemka se kalemi, dok drvo formira nakon pete godine te onda i bolje podnosi sušu. Prinosi ploda iznose 20 do 25 kilograma po stablu, ali učestali mrazevi znaju biti pogubni za njezin dobar urod.  

Idealno bi je bilo saditi na razmak od četiri puta četiri metara, iako je u Italiji sade na razmak od samo jednoga metra, dok je u Šulogovu voćnjaku od jednoga ha ona posađena na razmak od tri puta četiri metra. On je otkrio da otkupna cijena ove godine iznosi tri eura po kilogramu indijanske banane, koja je okusom više nalik na mješavinu manga, papaje i prave banane. No, ima širi spektar utjecaja na zdravlje, tvrdi naš domaćin. 

Marica i Antun Ištvanović došli su iz Bjelovara kupiti sadnice. Jedna košta od 60 do 90 eura, a trebaju najmanje dvije, jer imaju u planu proširiti voćnjak sa sadašnjih 2,5 ha, uglavnom starih sorata jabuka i 700 stabala aronije, na tri do 4 ha s nekim novim vrstama voća, pa je izbor pao na indijansku bananu. U glas kažu da su čuli da se radi o super voću, uz goji bobice, pa se nadaju da će s njom krenuti dobro kao i sa sibirskom borovnicom. Uz to, kao iskusni voćari, nadaju se da nije zahtjevna za uzgoj, odnosno da dobro podnosi sve učestalije klimatske nepogode. Oni su, ističu, još prije 15 godina sadili jagode, trešnje, višnje i rikolu za Biovegu, a sada se nadaju da bi i egzotično voće, kao kiwano bio dobar izbor.

Otporna na klimatske promjene   

Inače, jako paze što unose u ekološki voćnjak, za što se savjetuju s agronomskom strukom, a po sadnice najčešće idu u rasadnik u Osijeku. Mora se, kaže, o svemu voditi računa u eko voćnjaku, jer je ove godine u proljeće bio jak mraz koji zna biti poguban po voćke. Istina, napominju, jabuke su stabilnije od drugog voća, ali globalne klimatske promjene imaju i lokalni karakter, jer se jako odražavaju na prinose.

S druge strane, Kristina Abramović potegnula je iz Nove Gradiške na festival, koji se sadrži od edukativnih predavanja i obilaska voćnjaka od jednog hektara na Sljemenu, kako bi se i sama uvjerila u ono što je vidjela i čula u medijima o učinkovitosti pomalo neuglednih plodova indijanske banane. Ona je starija i od dinosaura, ali i pčela, koje je ne oprašuju, a preživjela je i ledeno doba, ističe Šulog.

Naime, ove godine, zbog golemih kiša, njihova zrelost je kasnila skoro dva tjedna, a obično se beru sredinom rujna. Ona želi da se i u Slavoniji sadi indijanska banana, kako bi se pokušalo nešto novo u tradicionalnom poljoprivrednom kraju, za koji drži da treba 'novi početak', jer da žitarice više nisu isplative. Osim toga, to bi značilo i uzgoj hrane na ekološki prihvatljiviji način.

Sve više kooperanata egzotičnog voća 

S obitelji na festival je stigla i prof. Janka Dimitrova iz dalekog Štipa u Sjevernoj Makedoniji, koja kaže da je puno čitala o dobrobitima ovoga super voća, kojeg želi saditi kod kuće. Fascinira ju, dodala je, da ono ne traži agrotehničku zaštitu i mjere već se radi o organskoj biljci koja treba samo puno sunca i vode. Kazala nam je da je za indijansku bananu, kada je tražila sadnice, čula putem društvenih mreža, a kako nema puno vremena za njegu nasada, odlučna je prve u Sjevernoj Makedoniji posaditi uz asistenciju tvrtke Exotic King. U dobrobit ovoga voća došao se uvjeriti i umirovljenik iz Zagreba Franjo Magajne, koji, kaže, ima vikendicu s nešto zemlje u Samoboru pa bi se htio okušati s njihovom sadnjom.

Na festivalu smo sreli u voćnjaku i Vanju Cimerman i Tomislava Pernjaka iz Rijeke, koji su došli vidjeti što se to događa s egzotičnim voćem u Zagrebu jer vole probati nešto novo pa tako i craft pivo, između brojnih drugih proizvoda od indijanske banane. Šulog ima i sve više kooperanta, izvoz raste, a u planu su i neki novi proizvodi koji su položili eksperimentalni testni uzgoj.