Pretraga tekstova
Otvaranje Đurovića špilje ispod dubrovačkog aerodroma
Đurovića špilja, jedinstven kraški lokalitet smješten ispod uzletišta dubrovačke Zračne luke u Čilipima otvara se za javnost 6. srpnja. Zainteresirani će moći u razgledanje uz organizirano stručno vodstvo svakih pola sata u trajanju od po 20-25 minuta. Špilja će za posjete putnika i izletnika biti dostupna svakodnevno od 10 do 18 sati, a za sve posjetitelje s adresom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ulaz je besplatan.
U unutrašnjosti Đurovića špilje osim ‘živih’ siga i ostalih speleoloških zanimljivosti otkriveni su i arheološki nalazi koji datiraju iz 1. tisućljeća prije Krista, odnosno iz brončanog i željeznog doba. U špilji su osim ulomaka keramike i kostiju nađeni su i rijetki primjerci puževa i kopnenih rakova.
Prva zabilježena speleološka istraživanja Đurovića špilje započeta su početkom 20. stoljeća, nastavljena su sredinom prošlog stoljeća, da bi u vrijeme gradnje Zračne luke Dubrovnik od 1960. do 1963. špilja bila zatrpana i tako nedostupna znatiželjnicima. No, 2001. godine započinje otkopavanje špiljskog lokaliteta i nastavak speleoloških, geomorfoloških, paleontoloških i biospeleoloških istraživanja da bi Đurovića špilja bila uređena i spremna za posjetitelje.
Zahvaljujući optimalnim podrumskim uvjetima sa stalnom temperaturom od 16˚C koje špilja pruža, u špilji će se izložiti sva prepoznata i geografski zaštićena konavoska vina, omogućit će se posjetiteljima da na jednome mjestu mogu vidjeti pa i kušati sva vina konavoskog vinogorja.
Budući enološki postav nadahnuo je pokretače projekta da Đurovića špilji nadjenu umjetničko ime “Skycellar“ (nebeski podrum) s dojmljivim vizualnim identitetom koji je osmislio hrvatski dizajner Orsat Franković.
Autor: Gabrijela Bijelić
Izvori
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje