Kako spriječiti kriminalitet povezan s hranom?

Docent Karlo Jurica iz Ministarstva unutarnjih poslova i predavač na Veleučilištu kriminalistike i javne sigurnosti, nedavno je održao vrlo zanimljivo predavanje o sustavima zaštite hrane kao alatima za sprječavanje kriminaliteta povezanog s njom. 

Istaknuo je tom prilikom kako su, prema desetogodišnjoj statistici, najčešće produkt tih prijevara meso/mesni proizvodi, med, morski plodovi i mliječni proizvodi. Navedeni statistički podaci su javno dostupni.

Statistika također pokazuje da se namjerna zagađenja uglavnom događaju kod alkoholnih pića, mliječnih proizvoda, začina i maslinovog ulja.

Namjerna kontaminacija hrane ili vode identificirana je kao jedna od najvećih svjetskih prijetnji javnom zdravlju u 21. stoljeću. Motivi za terorizam povezani s hranom mogu biti ideološki ili politički, a cilj im je izazvati ekonomske ili društvene poremećaje.

Država je dužna zaštititi svoju kritičnu infrastrukturu prepoznatu kao moguća mjesta napada terorista, a neke od njih su hrana i voda. Koja je kritična infrastruktura ugrožena, mora odlučiti država.

Kriminalitet povezan s hranom

Kriminalitet općenito podrazumijeva nelegalni čin, nezakonit, u suprotnosti sa zakonom ili čin koji zakon direktno zabranjuje.

"Kriminalitet povezan s hranom je aktivnost poduzeta s motivom da se prevari ili ozlijedi konzumenta, a organiziran je od strane pojedinca ili grupe. Iz toga proizlazi kaznena odgovornost ako je čin počinjen namjerno, a počinitelj je bio ili trebao biti svjestan da čini kazneno djelo”, kazao je tijekom izlaganja doc.dr.sc. Karlo Jurica, dipl.san.ing.

Kroz prezentaciju je predstavio nekoliko primjera prijevara. Podsjetio je na članak iz 2018. u kojemu potrošač navodi kako je na štandu kupio med koji je imao miris po benzinu. "Koliko može biti opasan med koji je mirisao po benzinu, prosudite sami”, komentirao je.

Prikazane su također 'ceste patvorenog meda' na kojima je vidljivo da netko prodaje med bez deklaracija i nudi ga iz vozila bez jasno definirane tvrtke ili subjekta koji posluje s hranom.

"Pretpostavljam da je bio pozvan Državni inspektorat, no do izlaska na teren s njihove strane nije došlo. Zašto? Zato što DIRH nad time nema nadležnost”, pojasnio je, dodavši da je razlog tome nepostojanje registrirane tvrtke ili OPG-a koji oni imaju zakonsko pravo kontrolirati.

"Pravu nadležnost nad ovakvim slučajevima ima policija jer se subjekti nalaze na javnom prostoru”, konstatirao je.

MUP, s druge strane, nema nacionalnu jedinicu koja bi se bavila kriminalitetom povezanim s hranom, niti ima stručnjake koji bi bili u stanju procesuirati ova kaznena djela. Prekršaje iz domene tzv. trovanja hranom procesuiraju sanitarna i veterinarska inspekcija DIRH-a.

"Nedozvoljene manipulacije kojima su počinjena djela prijevare, engleski food fraud, te namjerna zagađenja hrane koja uključuju terorizam, sabotažu proizvoda ili ubojstvo, trebali bi procesuirati policija i državno odvjetništvo”, rekao je.

Docent Jurica zaposlen je u MUP-ovoj Upravi za posebne poslove sigurnosti na poslovima zaštite štićenih osoba. Njegov dio posla vezan je upravo uz sigurnost hrane i zdravstveno higijensku zaštitu.

Zaštita kritične infrastrukture (KI)

Izlaganje je započeo pričom o terorističkom napadu na World Trade Center (WTC) 2001. godine, nakon kojega su Amerikanci krenuli razmišljati kako podići razinu sigurnosti i zaštititi svoje kritične infrastrukture (KI).

"Kako su one od nacionalnog interesa i njihovo funkcioniranje je bitno u smislu stabilnosti države, Sjedinjene Države su osnovale agenciju naziva Homeland security u čijoj nadležnosti je zaštita kritičnih infrastruktura”, naveo je.

Kritične infrastrukture su sustavi, mreže ili objekti od nacionalne važnosti, čiji prekid djelovanja ili prekid isporuke roba ili usluga može imati ozbiljne posljedice za nacionalnu sigurnost, zdravlje i živote ljudi, imovinu i okoliš, sigurnost i ekonomsku stabilnost te neprekidno funkcioniranje vlasti.

To su, primjerice: informacijski, elektroenergetski, financijski i bankarski sustav, promet, spomenici kulture, prijevoz i korištenje opasnih tvari, žurne službe (zdravstvo, policija vojska, obavještajni sustav), a njih sve povezuje hrana i voda namijenjena ljudskoj potrošnji.

Hranu predstavlja svaka tvar u pripremljenom ili nepripremljenom obliku koju će čovjek konzumirati. Pojam uključuje i vodu za ljudsku potrošnju jer se ugrađuje u hranu, pojasnio je Jurica.

Kritične točke sustava

Podizanje razine sigurnosti u sustavu prehrambenih industrija može se postići na način da država procjeni koje su to ključne od nacionalne važnosti te da se u tim industrijama podigne razina zaštite.

"Zaštita hrane i procjena ranjivosti u kritičnim točkama na nacionalnoj razini koristi odrednice CARVER-a - kritičnost, oporavljivost, učinak i šok, koje govore o gubitku života, ekonomskim gubicima i vremenu za oporavak”, doznali smo tijekom izlaganja.

Proizvođači mogu koristiti odrednice CARVER-a koje govore o pristupnosti meti - hrani, ranjivostima u sustavu proizvodnje i prepoznatljivosti mete.

Određivanjem kritičnih točaka sustava, jednostavno se na njima započinje s pojačanim nadzorom, što uključuje kontrolu pristupa u određeni dio pogona za proizvodnju prehrambenog proizvoda, postavljanje kamera ili provjeru osoba koje imaju pristup.

"Kada govorimo o propolisu, u smislu zaštite hrane postoje dvije kritične točke u kojima je moguće izvršiti namjernu nedozvoljenu manipulaciju: sakupljanje propolisa iz košnica i priprema alkoholne otopine/pakiranje u bočice”, rekao je.

Povećanom kontrolom u tim točkama, podiže se razina sigurnosti, u ovom slučaju propolisa. Nakon toga se proizvod zatvara i deklarira.

Predavanje je, naime, održano u sklopu 12. Nacionalne konferencije o sigurnosti i kakvoći pčelinjih proizvoda u Kastvu. Riječ je o tradicionalnom okupljanju stručne, znanstvene i proizvođačke zajednice, a ove godine tema je bila Propolis i zdravlje.

'Food fraud' i 'food terror'

Kada je u pitanju državna razina u smislu zaštite hrane i podizanja razine sigurnosti, ako država procijeni da ju treba podići, potrebno je donijeti nacionalnu strategiju ove zaštite. 

Na razini proizvođača, nakon utvrđivanja kritičnih ranjivih točaka, potrebno je donijeti strategiju ublažavanja ranjivosti sustava.

Nedozvoljena manipulacija koja se dogodi nenamjerno zbog nemara, nedostatka higijene ili ugradnje loših sastojaka, spada u razinu prekršaja. Ona koja je pak počinjena namjerno i s određenim motivom, pripada u sferu kriminaliteta.

Europska unija je borbu protiv ovih prijevara odradila kroz zakon o hrani. Definirala je da 'food fraud' predstavlja slučajeve u kojima se krši zakon - akt je počinjen namjerno s ciljem stjecanja ekonomske koristi i s ciljem da se prevari potrošač. Nadležnost za 'food fraud' ima DG SANTE.

"Amerikanci su to riješili još 1992. kada su u okvirima Ministarstva unutarnjih poslova osnovali Office for Criminal investigastion (OCI), s kojim surađuje državni odvjetnik. OCI ima nadležnost nad prekršajima iz djelovanja FDA”, rekao je Jurica.

Kaznena djela krađe i prijevare prema KZ RH

Kaznena djela (KD) koja se mogu počiniti prilikom nedozvoljenih manipulacija s hranom iz sfere protiv imovine su krađa i prijevara.

Krađu je moguće počiniti tako da se legalan prehrambeni proizvod otuđi i zatim preprodaje. Kazneno djelo prijevare čini tko god pribavi protupravnu imovinsku korist lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica, a drugoga dovodi u zabludu s ciljem da on na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini.

Po takvoj odredbi kaznenog zakona, kazao je, može se progoniti doslovno sve iz domene nedozvoljenih manipulacija kojima su počinjena blaža kaznena djela.

Kada je u pitanju prijevara, u SAD-u je to također definirano njihovim kaznenim zakonom koji ju također opisuje kao KD.

Kod Amerikanaca vrijedi sljedeće:

• Prijevara i srodne aktivnosti koje su u vezi s identifikacijskim dokumentom, autentičnim osobinama proizvoda i/ili informacijama.
• Autentičnost prehrambenog proizvoda može se gledati kroz oznaku koja opisuje bilo koji hologram, vodeni žig, certifikat, simbol, kod, sliku, slijed brojeva koji je korišten kao krivotvoren, patvoren ili na drugi način falsificiran.

Slično postoji i u Njemačkoj - prijevara kao kaznena odredba - te u ostalim zemljama Europske unije.

KD prema Kaznenom zakonu Republike Hrvatske koja su usmjerena protiv zdravlja ljudi, a mogu pomoći u progonu namjernih nedozvoljenih manipulacija s hranom su:

• Krivotvorenje lijekova ili medicinskih proizvoda
• Proizvodnja i promet štetnih proizvoda za liječenje
• Promet i proizvodnja proizvoda štetnog za ljudsko zdravlje
• Intelektualno vlasništvo, žig, oznaka podrijetla...

Prehrambeni proizvodi se također mogu krivotvoriti što podrazumijeva intervenciju u proizvode koji su zaštićeni kao intelektualno vlasništvo, čuli smo tijekom izlaganja.

KD koja se mogu počiniti prilikom nedozvoljenih manipulacija su krivotvorenje znakova za obilježavanje roba mjera i utega, primjerice ako postoji zaštićena deklaracija - žig - pa netko izradi lažne znakove i upotrijebi ih kao prave.

Ako je prehrambeni proizvod predmet izuma i zaštićen, primjerice vegeta, moguće je počiniti KD iz sfere povrede prava intelektualnog vlasništva.

Povreda žiga događa se kada netko krivotvori žig istovjetan onom zaštićenom. Do povrede registrirane oznake podrijetla dolazi ako netko bespravno rabi oznaku izvornosti, zemljopisnog porijekla ili tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i ti me pribavi imovinsku korist.

Jurica je kroz prezentaciju dao primjer peludne analize meda od bagrema i kestena. Pokazao je usporedne slike peludne analize pravog i patvorenog meda koji su deklarirani kao bagrem, odnosno kesten.

"Ovom nedozvoljenom manipulacijom počinjeno je kazneno djelo prijevare, a ako se dodatno ugradi neka opasna tvar - poput eteričnog ulja, s ciljem simuliranja mirisa bagrema ili kestena - moguće je počiniti kazneno djelo proizvodnje i prometa proizvoda štetnog za ljudsko zdravlje”, naveo je, opisujući što se nalazi na fotografijama.

Što se može učiniti na nacionalnoj razini 

Kada je u pitanju nacionalna razina zaštite moguće je zaključiti sljedeće:

• Ako država procijeni da je potrebno podizati razinu sigurnosti, trebala bi donijeti nacionalnu strategiju zaštite - kroz strategije ublažavanja ranjivosti sustava i time povećanja sigurnosne razine u lancu opskrbe hranom.
• Proizvođači to mogu učiniti kroz uvođenje sustava kvalitete u kojima postoje odrednice njezine zaštite (IFS; FSSC 22000 i BRC).
• Za sprječavanje kaznenih djela povezanih s hranom potrebno je osnivanje posebne jedinice unutar MUP-a i/ili kriminalističke policije koja bi se bavila ovim kaznenim djelima.
• Potrebno je razvijati svijest o razlici između prekršaja i kaznenog djela povezanog s hranom te o nadležnostima za ova kaznena djela.
• Obvezu prijavljivanja kaznenog djela ima svatko.

Zašto se onda ne prijavljuju?

Iz neznanja, ili zato što se kazneni zakon ne provodi, zbog šutnje institucija koje ponekad ne razlikuju prekršaj od kaznenog djela, ili zbog članka 304. Kaznenog zakona koji govori o odgovornosti onih koji lažno prijavljuju kaznena djela.

Prilikom namjere prijave kaznenog djela, policijski djelatnici često spomenu navedeni članak te se događa da prijavitelj odustane od svoje nakane.

"Poboljšanja u sustavu su moguća kroz izmjene Kaznenog zakona Republike Hrvatske i uvođenja kaznenih djela vezanih uz hranu”, smatra docent.