Pretraga tekstova
Međunarodni sajam pčelarstva u Beogradu i ove će godine posjetiteljima predstaviti novosti iz svijeta pčelarstva
U Beogradu će se od 02. do 05. listopada 2014. godine, u parkovima Tašmajdan i Mali Tašmajdan održati jubilarni, 40. Međunarodni sajam pčelarstva "Tašmajdan 2014". Organizator Sajma je "Društvo pčelara Beograd" koje egzistira već 116 godina, te okuplja 800 članova, a koliko je popularan među pčelarima Europe i građanima pokazuje i podatak da ga posjeti više od 200.000 posjetitelja.
Osim prodajnog, Sajam ima i edukativan karakter i za pčelare i posjetitelje. Pčelari će imati priliku poslušati razna stručna predavanja dok će se posjetitelji na predavanjima moći informirati o koristi pčelinjih proizvoda u prehrani i liječenju.
Prošlogodišnji Sajam okupio je 132 izlagača pčelinjih proizvoda i 72 izlagača pčelarske opreme iz zemlje i inozemstva. U Gradu Beogradu prepoznali su značaj pčelarstva pa su određena sredstva izdvojena za obuku mladih pčelara s ciljem zadržavanja mladih ljudi na selu i u pčelarskom sektoru. Brojni su prepoznali svoje mogućnosti u pčelarstvu što pokazuje i podatak da je u Beogradu 2000. godine zabilježeno 150.000 košnica, dok je taj broj do 2012. godine dosegnuo gotvo 650.000 košnica.
Sajam će biti otvoren svakog dana od 8 do 20 sati.
Foto: Depositphotos.com; DarioSz
Tagovi
Međunarodni sajam pčelarstva Tašmajdan Pčelinji proizvodi Beograd Društvo pčelara Beograd Med Košnice Pčelarska oprema
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje