Najbolji kulen i ove godine ima Zvonko Barić - neki proizvođači zbog startera dobili packe

Prema istraživanjima, Hrvati su jedna od najpretilijih nacija, istaknula je u svom izlaganju na okruglom stolu o proizvodnji slavonskog kulena, prof.dr.sc. Marija Heffer s Medicinskog fakulteta u Osijeku i odmah dodala da to nije sigurno od tradicionalnih proizvoda, kao ni od masti i mesa nego zbog ugljikohidrata i šećera.

"Sasvim sigurno kada bi nam djeca konzumirala tradicionalne slavonske proizvode ne bi bila pretila", rekla je Heffer. Ovaj okrugli stol prethodio je proglašenju šampiona 3. Dana kulena/kulina na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. Na njemu su govorili i članovi komisije i stručnjaci ove prozvodnje kao što su prof.dr.sc. Krešimir Mastanjević s katedre za tehnologiju mesa i mlijeka Prehrambeno tehnološkog fakulteta i prof.dr.sc. Goran Kušec sa Zavoda za animalnu proizvodnju i biotehnologiju s FAZOS-a.

Novi/stari šampion

O kulenu/kulinu govorili su i doc.dr.sc. Vladimir Margeta s istog fakulteta koje mu je upravo svinjogojstvo, a posebno uzgoj crnih slavonskih svinja znanstveno područje, ali i dr.sc. Drago Solić, iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH). Margeta je, naime, istaknuo važnost kvalitete svinja iz produženog tova i držanju u ekstenzivnijim uvjetima i na slami, a Solić važnost podizanja proizvodnje svinja kako bi dosegli samodostatnost za naše potrebe. Kušec i Mastanjević su se kao članovi komisije osvrnuli i na tehnologiju proizvodnje kod malih, kao i kod velikih proizvođača.

Prema njihovim ocjenama šampion ove kulenijade je Zvonko Barić iz Narda. On je i prošle godine bio pobjednik ove manifestacije, a ove je prvi put dodijeljena i nagrada Gastro plus, koju je osvojio Ivan Liščević iz Nijemaca.

"FAZOS je pretprošle godine prvi puta organizirao ovo natjecanje na koje su se mogli prijaviti samo registrirani proizvođači kulena, čime je nastavio tradiciju Hrvatske gospodarske komore koja je navedenu manifestaciju organizirala 21 godinu. Na ocjenjivanje je pristiglo 29 uzoraka", podsjetio je predsjednik povjerenstva profesor Goran Kušec koji je naglasio kako je trećina zlatnih medalja potvrda da ova proizvodnja ide u dobrom smjeru.

Starter kulture 

No, na okruglom stolu, ali i u izjavi za medije, upozorio je na problem upotrebe određenih preparata u tehnologiji proizvodnje koje domaći proizvođači ne bi trebali koristiti.

"Radi se o starter kulturama. Njime su se proizvođači približili industrijskoj proizvodnji, a to ne bi trebali raditii u svojoj proizvodnji ovih tradicionalnih proizvoda”, objasnio je Kušec te dodao da je povjerenstvo takve prepoznalo i to im je donijelo slabiju ocjenu. Zasad ocjenu, ali upozorili su, dugoročno će proizvođaču dovesti i smetnje kod prodaje kulenova. 

"Možda im je ideja bila da će unaprijediti svoje proizvodnje i spasiti ih od kvarenja. Ali ako netko kupuje domaći kulen koji izgleda kao kulen iz trgovačkog centra - onda to zaista nema smisla", rekao je.

Mastanjević je dodao da doista nema potrebe da to rade mali proizvođači te da je sasvim nešto drugo kada se radi o velikoj i masovnoj industrijskoj proizvodnji gdje su razlog upotrebe takvih preparata higijenski razlozi.

Chefovi Đukić i Špiček odlučili dobitnika nagrade Gastro plus

Nakon proglašenja održana je izložba ocjenjivanih kulenova, te sireva i vina s OPG-ova, a zanimljivo je sudjelovanje u radu povjerenstva naših poznatih chefova. Tomice Đukića, kuhara naše nogometne reprezentacije na svjetskom prvenstvu u Rusiji koji je posljednje dvije godine chef u kuhinji vinarije Josić te Tomislava Špičeka najpoznatijig zagrebačkog profesionalnog kuhara posljednjih gotovo 30 godina.

Njih dvojica upravo su i predvodili komisiju koja je odvojena ocijenila kulene po svojim kriterijima i prema njima je prvu nagradu odnio Liščević iz Nijemaca. Čak se može reći da su se ocjene uglavnom podudarale s onima koje je donijela komisija za ocjenu kakvoće predvođena Goranom Kušecom. Špiček je za svojim štandom svim sudionicima pripremio, za nas mnoge, neobično jelo. Ječmenu kašu s kulenom i gljivama. Đukić je dao i savjet s čime i kako gostima servirati kulen da to ne bude, ono kako bi rekli, samo nasječeno i stavljeno na pladanj. S domaćim povrćem, slavonskim sirevima i slično.

Istaknuo je i da ugostitelji imaju velike potrebe za kulenom i da ih uvijek nedostaje. Odnosno žele uvijek imati sigurnu i istu kvalitetu.

Uz Fakultet agrobiotehničkih znanosti, organizatori 3. Dana kulena/kulina su i osječki Prehrambeno tehnološki fakultet te Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu.