Prisnac se posljednjih 10-ak godina opet spravlja po izvornoj, starinskoj recepturi. Kako se spravlja? Imamo i recept!
Svako misto svoju feštu ima, a Zelengrad u dalmatinskoj Bukovici ima Prisnac fest. Za one koji još ne znaju prisnac je najstariji narodni kolač koji se poljednjih 10-ak godina opet spravlja po izvornoj, starinskoj recepturi, a događaj je postao toliko zanimljiv i privlačan da ni kiša koja je u sobotnje popodne ustrajno rominjala nije zaustavila brojne namjernike sa zadarskog, benkovačkog i obrovačkog područja.
“Vidjeli ste došlo ih je više od tisuću, a mi smo ih spremno dočekali, unatoč lošem vremenu”, kaže Ivica Mitrović. On je predsjednik Zavičajnog kluba “Janko Mitrović”, koji djeluje već 18 godina , a ove godine po deveti put je organiziran Prisnac Fest.
“Zbog kiše je otpao dio programa iz manifestacije “Odškrinimo vrata Bukovice”, koju organiziramo da bi, zajedno sa Prisnac festom, očuvali gastronomske i kulturne vrijednosti kao i običaje bukovačkog i ravnokotarskog kraja”, kaže Mitrović.
Tradicija se, kažu, najbolje čuva uz iće i piće pa su i za ovu prigodu, osim neizostavnog prisnaca, pripremana ni manje ni više nego dva bukovačka vola na ražnju, 2.000 porcija gulaša od divljači, 100 prisnaca, 150 kg lešo huhane mlade jaretine, sve uz vino Vinarije “Figurica” Mladena Anića iz Smilčića. Uz, po slobodnoj procjeni, više od 1.500 posjetitelja kiša nije zaustavila ni brojne uzvanike među kojima su viđena i četiri gradonačelnika, Branko Dukić, gradonačelnik Zadra, Tomislav Bulić, gradonačelnik Benkovca, dr. Ante Župan, gradonačenik Obrovca i Ivica Vrkić, gradonačelnik Osijeka.
Odkud prvi čovjek slavonske metropole u stočarskom Zelengradu?
“Pa moji su korijeni tu iz susjednog sela Kruševa odakle mi je pokojni otac Tomo. A majka Zorka je iz Ražanca”, otkriva gradonačelnik Vrkić, koji na Prisnac fest dolazi već godinama. On u ovo vrijeme ljetuje u svojoj vikendici na otoku Viru, pa se kad je prigoda “zaleti” i do zavičaja.
“Kad sam u Slavoniji onda sam Slavonac, ovdje se osjećam kao Dalmatinac”, kaže Vrkić i dodaje da tu za njega nema nikakavog sukoba jer on je, veli, integralni Hrvat. Nazočio je i proglašenju pobjednika, a po odluci ocjenjivačkog suda na čelu s Marjanom Vrkićem, titula šampiona, u konkurenciji 10 natjecatelja pripala je prisnacu OPG-u Danice i Đanija Čirjaka iz Korlata. Uz glavnu nagradu, živu kozu izvorne crno-šare pasmine, pripali su im još peka, lopar i pride izlet na Krnate. Drugo mjesto osvojio je prisnac OPG Čačić, vlasnice Ljube Čačić iz Bruške, a treće Grozdani Zorić iz Korlata.
Prisnac fest je osmišljen i nastao u Zelengradu, jer je prisnac uistinu najizvornije staro jelo našeg kraja, Ovdje se ljudi oduvijek bave stočarstvom, područje Bukovice idealno je za uzgoj ovaca, koza i goveda pa je logično da s u tu i kvalitetena iela od mesa i mlijeka, kaže Ivica Mitrović.
On nam je otkrio kako je na pomalo neobičan način nastao "Prisnac fest“. Naime kada je u travnju 2010. godine posjet njihovom kraju, točnije Gračacu i Zelengradu, posjet najavila veleposlanica Australije Beverly Mercer postavilo se pitanje čime je počastiti. “Sve nam se činilo nedovoljno "fino“. Onda je netko iz Kluba "presjekao“ rekavši da se prisnac u Zelengradu pravi stoljećima, da su svi sastojci domaći, ukusni, i da će biti najbolje da joj to ponudimo. Dogodilo se da je veleposlanica Mercer bila toliko oduševljena okusom izvornog prisnaca da je potanko ispitivala od čega se pravi. Već iduće godine mi smo napravili manifestaciju "Prisnac fest“, pojasnio je Ivica Mitrović.
Kad već toliko govorimo o prisnacu red je na kraju zapisati i recept koji su nam otkrili najbolje plasirani na ovogdišnjem festivalu prisnaca, kao i magistrica Ana Grgas, koja je inače i velika promotorica tradicionalnih jela. Evo, ovako: Kora za prisnac izradi se od glatkog brašna (35 dag) uz malo soli i tople vode. Tijesto izvaljati i prekriti okrugli lim pobrašnjen kukuruznim brašnom (da se lakše odvaja ) Smjesa: 7 cijelih jaja, 300 g skorupa, 1 svježi polutvrdi/kuhani ovčji ili kravlji sir. Može se koristiti i sirutka umjesto vode, te sir u kombinaciji sa skorupom, a omjer ovisi o vlastitoj procjeni, odnosno iskustvu. Idemo dalje.
Priprema: Jaja lagano izraditi (ne mikserom), dodati skorup, malo soli i sve dobro izmiješati. Umiješati svježi kuhani ili polutvrdi sir izlomljen na komadiće. Smjesu isuti na pripremljenu koru i izravnati. Rubove kore koji vise zavrnuti preko smjese tako da sredina ostane otvorena, ne više od 8 do 10 cm, višak odrezati. Nepokriveni dio prisnaca namazati s dva razmućena žumanjka. Peći u pećnici na 200 stupnjeva ili pod pekom 40 minuta. Pustiti da se malo ohladi i izrezan poslužiti za desert.
“Prisnac pečen sa lopara direktno na ognjište ispod peke dobiva sasvim novi okus. Tako su ga pripremali naši stari”, kaže magistrica Grgas.
Tim njezinim riječima privodimo kraju ovaj raport sa Prisnac festa u Zelengradu, koji iz godine u godinu okuplja sve ljudi. Unatoč popriličnoj udaljenosti (52 kilometra od Zadra) među domaćim posjetiteljima sve je više i stranih turista - Talijana, Poljaka, Slovenaca, Čeha… Još samo da se prisnac kao autohtoni proizvod zaštiti i brendira pa će Zelengrad i Bukovica ponovo živnuti. Hoće, uvjeren je i Ivica Mitrović. Ma kakva Švicarska, poručuje on. Ovi naši arkadijski prostori idealni su domaćim ljudima za zdrav život, a turistima za odmaranje.
Fotoprilog
Tagovi
Autor