Od majmuna do AVNOJ-a, od SAPARD-a do prosvjeda

Ove će blagdane konzultanti za ruralni razvoj dočekati radno, jer se bliže rokovi za intervenciju 73.10. iza koje se nalaze poticajna sredstva za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Rokovi objave sugeriraju pažljiv odabir tajminga da se u izbornoj godini podijeli 60-ak milijuna EUR-a novca poreznih obveznika razvojnim projektima.

Dugoočekivani je to natječaj po novim pravilima oko kojih se lome koplja, a prve procjene govore da se očekuje interes 500 korisnika, rečeno je na skupu Udruge konzultanata za ruralni razvoj UKRRA koja je konferencijom u zagrebačkoj Wespi obilježila 10 godina rada. Događaju je prisustvovalo 70-ak savjetnika, predstavnika Ministarstva poljoprivede, Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te medija.

Projekti danas još nisu spremni za ovaj poziv, otkrivaju konzultanti, a predstavnici APPRRR-a mišljenja su da su rokovi preoptimistični i da će iznova doći do kašnjenja. S druge strane iz Ministarstva poljoprivrede kazuju kako je u razdoblju javne rasprave bilo daleko manje pitanja i sugestija nego danas nakon objave natječaja.

UKKRA je osnovana 2013. godine i danas broji 35 tvrtki članica s ukupno 50-ak konzultanata. Ovo udruženje u fokusu djelovanja ima lobiranje prema relevantnim institucijama, kvalitetno i pravovremeno informiranje dionika ruralnog razvoja, kao i razmjenu informacija, znanja i iskustava. “Udruga je i članica odbora za praćanje Programa ruralnog razvoja te Nacionalne ruralne mreže” dodala je predsjednica Vesna Novak. 

APPRRR-u se osipa stručni kadar 

Govora je ovdje bilo i o genezi poticanja agrara, od SAPARD-a, preko IPARD-a pa sve do EAFRD-a i današnjih dana, a što je Saša Bukovac, pomoćnik ravnatelja Agencije za plaćanja u svojoj prezentaciji prigodno povezao krilaticom “od majmuna do AVNOJ-a”. Naglasio je Vujićev pomoćnik i edukativnu ulogu konzultanata, kao i značaj njihovog sudjelovanja u poboljšavanju upravljanja i kontrole mjera te prijenosu ideja administracije prema korisnicima.

Navodi Bukovac i kadrovsko osipanje APPRRR-a kao otegotnu okolnost njihovog djelovanja, gdje se nerijetko događa prelazak njihovih djelatnika upravo u konzultatske redove, a što dakako samo dodatno usporava dinamiku obrade zahtjeva poljoprivrednih projekata.

Ispred resornog ministarstva Lana Bačura, voditeljica Službe za razvoj konkurentnosti poljoprivrede i šumarstva govorila je o izazovima Strateškog plana kao i kreiranja okvira za raspisivanje javnih poziva, te složenim procesima usuglašavanjima s Europskom komisijom o čemu javnost malo zna.

“Više od 60 vaših pitanja stiglo je na adresu uprave za natječaj 73.10.”, osvrnula se i na aktualni natječaj te istaknula kako u istom danas ima manje uvjeta nego ih je bilo ranije. Prihvatljivi troškovi postoje i dalje, ali su sada dijelom pravilnika te su općenitije postavljeni.

Povećajte ljudima plaće pa ih zadržite 

Tijekom konferencije smo mogli čuti izraze žaljenja domaće administracije, čiji su predstavnici ponavljali njihove probleme. Da ih je malo, da ljudi odlaze iz sustava u druge firme, da idu u mirovinu, da neki ne rade svoje poslove te da aktivnosti prema kojoj je javnost kritična, obavlja tek šaka ljudi, na što je u panelu Vinske omotnice reagirao izv. prof. dr. sc. Željko Andabaka.

“Non-stop slušamo isto, pa povećajte ljudima plaće da ih zadržite”, poručio je i naglasio da smo od od 2018. godine izgubili 4.000 hektara vinograda. “Ako gubimo količine nasada, kome ćemo mi sutra predavati na fakultetu, kome ćete vi pisati projekte?", pitao je profesor okupljene. 

Definitivno imamo problem, dodao je navodeći da "svi skupa nešto dakle loše radimo". U toj brojci od četiri tisuće, samo smo prošle godine izgubili 1.000 hektara vinograda.

"Trenutno imamo površina manje od susjedne Slovenije, a kažemo da su vinogradarstvo i vinarstvo perjanica naše poljoprivrede!? Imamo pravila koja ne odgovaraju potrebama sektora i sveprisutan je 'šum u komunikaciji' zato što nema ljudi na terenu", pojašnjava Andabaka u dahu, te za svoju argumentaciju dobiva pljesak publike.

Domaće vinogradarstvo u slobodnom je padu - evo gdje smo s proizvodnjom

“Da mi napravimo bolji posao, konzultanti ne bi imali posla”, rekao je u šali okupljenim konzultantima Juraj Orenda ispred Ministarstva poljoprivrede da bi se kasnije usred vlastitog izlaganja upustio u telefonski razgovor?!

“Očekivali smo smanjenje, dobili smo povećanje sufinanciranja. Što će značiti da ćemo nahraniti manji broj gladnih ustiju”, nadovezao se konzultant Kristijan Mavrek.

Stvari su na terenu - idiotske?

Simpatije okupljenih pobrao je poznati poljoprivrednik i veterinar Rodoljub Džakula, koji je govorio o izazovima poslovanja na selu. “Sve je ovdje lijepo, ali na terenu situacija izgleda puno tragičnija. Kad prijeđete nadvožnjak na Turopolju vrijede potpuno druga pravila", upozorio je. 

Rekao je i da su pisali projekte, padali i prolazili, a sve je do konzultanata. "Ako imate dobrog, proći ćete. Konzultanti su tu da zaobiđu sve ove propise o kojima vi ovdje govorite”, izjavio je ovaj poljoprivrednik te izazvao smijeh okupljenih.

“Mi kasnimo za Europom, stvari se na terenu čine idiotske. Tu onda naši konzultanti moraju biti vješti kao Messi da ti projekti na kraju prođu”, nastavio je Džakula i pitao kako je moguće da mu je dano u jednom natječaju izgraditi edukacijski centar u sklopu svog gospodarstva, a u drugom mu se ne dozvoljava da u njemu educira mlade poljoprivrednike?

Veliki je upitnik nad pravilima Programa ruralnog razvoja. Događa se dodatno raslojavanje u ruralnim prostorima na velike i male, neki su višestruko financirali vlastite projekte, a većina niti jednom. Novac iz projekata malima često postaje nedostupan ili preskup. 

Pa tako danas i nakon potrošenih milijardi EUR-a u razvoj, imamo prosvjede naših proizvođača. Pitamo li se kao društvo, što radimo krivo?