Oni su u Europi, ali ne samo tamo, već i u Aziji, a njihove pšenice i ječmi uvijek daju dobru i sigurnu žetvu. U srijedu je bačena rukavica i europskoj konkurenciji koja se vrti oko Hrvatske.
"Treba biti hrabar i vješt. Rad i znanje, upornima moraju donijeti uspjeh. I prije svega, želim vam dobru žetvu", rekao je na početku tradicionalnih Dana polja pšenice i ječma Poljoprivrednog instituta Osijek, njegov ravnatelj dr.sc. Zvonimir Zdunić. Čovjek koji danas, kada je svaka domaća proizvodnja u problemima, jednostavno mora i može biti zadovoljan. Na čelu je institucije koja je već dugo u Europskoj uniji, a zauzima sjetvene površine i izvan tih granica. Italija, Mađarska, Slovenija, Turska, Albanija, Makedonija, BiH, Kosovo, Rumunjska i Srbija, zemlje su koje dobro znaju za sorte osječkih znanstvenika. Kroz pokusna polja pšenice proveo nas je dr.sc. Georg Drezner, a ječma dr.sc. Alojzije Lalić. Standardno nas se Srpanjka i Super žitarka opet najviše dojmila.
Od novih, svojim subjektivnim pregledom, prednost ide Olimpiji, Rebeki i Ilinci. Bez obzira na uvjete koji su vladali ovog proljeća, pšenice izgledaju odlično, a s ponosom Drezner ističe i novih pet priznatih sorti, Zlatovez, Erupciju, Čipku, OS Lucy i Tsunami. Osamdeset godina duga tradicija je i u oplemenjivanju ječma i do danas je priznato 47 sorti ozimog dvorednog, 15 sorti ozimog višerednog ječma te 37 jarog. Danas su na raspolaganju sorte Barun, Bingo, Zlatko, Rex, Bravo, Maxim Lukas, Gazda i Maestro kada govorimo o ozimim ječmima dvorednim, te Lord, Oliver i Titan u ponudi višerednih. Lalić za sjetvu jarog preporuča Mateja, Jarana, Ikara, Frana i Stribora. Osječke sorte se u značajnoj mjeri siju u jugoistočnoj Europi, a koriste se i u oplemenjivačkim programima u susjednim državama. Kako su došli do svih tih rezultata?
Prije svega, važno je što su svi, djelatnici, znanstvenici, političari i grad Osijek sačuvali Poljoprivredni institut u Osijeku. I njega su mogli ugasiti u bliskoj povijesti, mogli su mu podmetati i navaliti dugove drugih. Na sreću, sva dosadašnja rukovodstva su imala snagu, hrabrost i viziju. I to je dokaz. Da se može proizvoditi i izvoziti. Da su i neke druge institucije sačuvane, prolazile bi kroz svijetle i manje svijetle trenutke, ali bi opstale. Najlakše je nešto uništiti. I danas taj institut doslovce svima ima pravo držati predavanje o gospodarstvu, uvjetima na tržištu i kako ga pobijediti. I upravo je to u svom polusatnom govoru i isticao dr.sc. Zvonimir Zdunić. Bilo je tu još govornika. Ali oni su uglavnom pozdravljali i nešto politizirali. No, konkretno je ono što sada svi znamo. Poljoprivredni institut je cvijet koji treba stalno zalijevati. A jedno je sigurno, a to smo vidjeli i na poljima, sorte osječkih pšenica i ječma doživjeti će žetvu, i to kao uvijek, jako dobru žetvu. A da mu vjeruju, vidljivo je i po broju okupljenih ljudi, poljoprivrednika, agronoma i brojnih drugih. Teško je reći, ali nogometnim rječnikom na tribinama Poljoprivrednog instituta okupilo se više od 600 gledatelja.
Povezane biljne vrste
Tagovi
Autor
Srećko Biro
prije 10 godina
Kada rade stručni i plemeniti ljudi bez uplitanja politike uspjeh je zagarantiran.Sreća što poljoprivredni institut nije negdje na moru.